Globalni dug povećan za 24.000 milijardi dolara

Ukupni dug zbog korona virusa sada iznosi rekordnih 281.000 milijardi dolara, a njegov udio u svjetskom bruto domaćem proizvodu dostigao je 355 procenata.

Švicarska je bila jedina tržišna ekonomija koja je zabilježila pad učešća duga u BDP-u (EPA - Ilustracija)
Švicarska je bila jedina tržišna ekonomija koja je zabilježila pad učešća duga u BDP-u (EPA - Ilustracija)

Pandemija COVID-19 podigla je prošle godine “planinu” globalnog duga za dodatnih 24.000 milijardi dolara, na rekordnih 281.000 milijardi dolara, čime je njegov udio u svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP) dostigao 355 procenata, pokazuje najnovije istraživanje Instituta za međunarodne finansije (IIF).

Prema studiji IIF-a, državni paketi podrške privredi i građanima pogođenim pandemijom učestvovali su u ukupnom povećanju globalnog duga s polovinom, svjetske kompanije su dodale još 5.400 milijarde dolara novih zaduženja, banke 3.900 milijardi dolara, a domaćinstva 2.600 milijardi dolara.

To je rezultiralo rastom udjela svjetskog duga u globalnom BDP-u za 35 procentnih poena, na više od 355 posto, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Male šanse za stabilizaciju duga

Ovaj skok znatno nadmašuje rast zabilježen tokom svjetske finansijske krize 2008. i 2009. godine, kada je učešće duga u BDP-u povećano za 10 procentnih poena, odnosno 15 procentnih poena, respektivno.

Iz IIF-a ističu kako je malo znakova koji nagovještavaju stabilizaciju duga u skorijem periodu.

Kako se procjenjuje, i ove godine će se zaduživanje kretati znatno iznad nivoa prije COVID-19 u mnogim zemljama i sektorima, podržano još uvijek niskim kamatnim stopama, mada bi ponovno otvaranje ekonomija trebalo biti od pomoći BDP-u u ovoj jednačini.

“Očekujemo da će se globalni javni dug ove godine povećati za dodatnih 10.000 milijardi dolara”, navodi se u izvještaju IIF-a i dodaje kako bi se ukidanje mjera podrške moglo pokazati još većim problemom nego što je bilo nakon finansijske krize.

Nagli rast duga je prošle godine bio naročito izražen u Evropi, pri čemu su udjeli duga nefinansijskog sektora u Francuskoj, Španiji i Grčkoj u BDP-u porasli za približno 50 procentnih poena.

Snažno povećanje odnosa duga i BDP-a uglavnom je bilo vođeno državnim paketima olakšica, posebno u Grčkoj, Španiji, Velikoj Britaniji i Kanadi.

Problematični krediti i ‘zombi’ firme

Švicarska je bila jedina tržišna ekonomija, od 61 zemlje obuhvaćene analizom IIF-a, koja je zabilježila pad učešća duga u BDP-u.

Što se tiče tržišta u usponu, Kina je zabilježila najveći porast pokazatelja duga prema BDP-u, ne računajući banke, a slijede Turska, Južna Koreja i Ujedinjeni Arapski Emirati.

“Prerano povlačenje vladinih mjera podrške moglo bi izazvati nagli rast bankrota i novi val problematičnih kredita”, navodi IIF.

Istovremeno upozorava da kontinurano oslanjanje na državnu pomoć nosi sa sobom i “sistemske rizike“, podsticući takozvane zombi firme – najslabija i najzaduženija preduzeća – da preuzmu još veći dug.

Izvor : Agencije

Povezane

Ugostitelji traže adekvatnu finansijsku podršku, u suprotnom pozivaju sve one koji su pogođeni novim mjerama da uzmu učešća u organiziranju raznih vidova protesta.

15 Feb 2021
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO