Slovenija izvozom izlazi iz krize
Slovenija je u plusu, Hrvatska u minusu kad je riječ o odnosu izvoza i uvoza roba, pokazali su podaci za prvi kvartal ove godine za dvije zemlje regije koje su u Europskoj uniji.
I dok u Sloveniji izvoz raste, a uvoz pada, Hrvatska “tapka u mjestu”.
Jedan od pozitivnih primjera su pogoni za proizvodnju ispušnih sustava svjetski poznatog slovenskog proizvođača iz kojih svake godine tisuće “auspuha” iziđe i bude planirano na strana tržišta. Posao je to vrijedan 60-ak milijuna eura na godinu.
“Treba raditi po cijelom svijetu da se malo i taj rizik smanji. Pošto je kriza u nekim zemljama, onda ti i prodaja padne. Uvijek je negdje kriza, a negdje ide na bolje, tako da i taj rizik treba smanjivati diverzifikacijom i proizvodnje i tržišta”, objašnjava poduzetnik Igor Akrapovič.
Slovenski suficit
Upravo je Akrapovič jedan od proizvođača koji Sloveniji izvozom pomažu da izađe iz krize.
U prvom kvartalu ove godine Slovenija je izvezla robu vrijednu 5,59 milijarda eura i u odnosu na isto razdoblje prošle godine izvoz je rastao za 6,1 posto, a uvoz pao za 1,3 posto.
“U samo tri mjeseca, to je suficit od 117 milijuna eura. Za usporedbu – u Hrvatskoj za riječ suficit već dugo nitko nije ni čuo, jer je deficit u robnoj razmjeni u istom razdoblju 1,6 milijardi eura”, javlja Al Jazeerina reporterka Jasmina Kos.
Hrvatska je u prvom kvartalu izvezla robu u vrijednosti 2,2 milijarde eura, što je 7,7 posto više nego lani, no rastao je i uvoz – za 2,2 posto.
Izvoz je uvijek bio glavna sila gospodarskog rasta, kaže slovenski ekonomski analitičar Maks Tajnikar, no i upozorava kako je u trenutku štednje, u kojem se zarađenim novcem smanjuju dugovi, izvoz veći od uvoza samo na prvi pogled dobra stvar.
“Imamo barem dvije kočnice koje su jako ozbiljne kočnice i u Sloveniji i ja mislim da je slično i u Hrvatskoj, a to su investicije. Kod nas su investicije još, zapravo, u recesiji, da tako kažem, i te investicije su vezane na proces razduživanja poduzeća. Poduzeća sada više-manje pokušavaju da nisu zadužena. I kad vi to pokušavate, onda imate, zapravo, štednju veću od investicija – što znači recesiju”, ukazuje Tajnikar.
Problem birokratije
S istim problemima bori se i europsko tržište, na koje su i Slovenija i Hrvatska prije svega orijentirane.
Tu je i dodatna kočnica – problem birokracije.
Savjet onih koji su se okrenuli izvozu i uspjeli održati ulaganja vrlo je jednostavan – što manje posla s državom i institucijama.
“Ne uzimamo nikakva nepovratna sredstva ni u Sloveniji ni iz Europske unije. Jedino što manje imati tih prijatelja, stričeva ili bilo kakvih vanjskih uplitanja – lakše, bolje i brže ideš naprijed”, zaključno poručuje Igor Akrapovič.
Izvor: Al Jazeera