Slovenija izvozom izlazi iz krize

Slovenija je u plusu, Hrvatska u minusu kad je riječ o odnosu izvoza i uvoza roba, pokazali su podaci za prvi kvartal ove godine za dvije zemlje regije koje su u Europskoj uniji.

I dok u Sloveniji izvoz raste, a uvoz pada, Hrvatska “tapka u mjestu”.

Jedan od pozitivnih primjera su pogoni za proizvodnju ispušnih sustava svjetski poznatog slovenskog proizvođača iz kojih svake godine tisuće “auspuha” iziđe i bude planirano na strana tržišta. Posao je to vrijedan 60-ak milijuna eura na godinu.

“Treba raditi po cijelom svijetu da se malo i taj rizik smanji. Pošto je kriza u nekim zemljama, onda ti i prodaja padne. Uvijek je negdje kriza, a negdje ide na bolje, tako da i taj rizik treba smanjivati diverzifikacijom i proizvodnje i tržišta”, objašnjava poduzetnik Igor Akrapovič.

Slovenski suficit

Upravo je Akrapovič jedan od proizvođača koji Sloveniji izvozom pomažu da izađe iz krize.

U prvom kvartalu ove godine Slovenija je izvezla robu vrijednu 5,59 milijarda eura i u odnosu na isto razdoblje prošle godine izvoz je rastao za 6,1 posto, a uvoz pao za 1,3 posto.

“U samo tri mjeseca, to je suficit od 117 milijuna eura. Za usporedbu – u Hrvatskoj za riječ suficit već dugo nitko nije ni čuo, jer je deficit u robnoj razmjeni u istom razdoblju 1,6 milijardi eura”, javlja Al Jazeerina reporterka Jasmina Kos.

Hrvatska je u prvom kvartalu izvezla robu u vrijednosti 2,2 milijarde eura, što je 7,7 posto više nego lani, no rastao je i uvoz – za 2,2 posto.

Izvoz je uvijek bio glavna sila gospodarskog rasta, kaže slovenski ekonomski analitičar Maks Tajnikar, no i upozorava kako je u trenutku štednje, u kojem se zarađenim novcem smanjuju dugovi, izvoz veći od uvoza samo na prvi pogled dobra stvar.

“Imamo barem dvije kočnice koje su jako ozbiljne kočnice i u Sloveniji i ja mislim da je slično i u Hrvatskoj, a to su investicije. Kod nas su investicije još, zapravo, u recesiji, da tako kažem, i te investicije su vezane na proces razduživanja poduzeća. Poduzeća sada više-manje pokušavaju da nisu zadužena. I kad vi to pokušavate, onda imate, zapravo, štednju veću od investicija – što znači recesiju”, ukazuje Tajnikar.

Problem birokratije

S istim problemima bori se i europsko tržište, na koje su i Slovenija i Hrvatska prije svega orijentirane.

Tu je i dodatna kočnica – problem birokracije.

Savjet onih koji su se okrenuli izvozu i uspjeli održati ulaganja vrlo je jednostavan – što manje posla s državom i institucijama.

“Ne uzimamo nikakva nepovratna sredstva ni u Sloveniji ni iz Europske unije. Jedino što manje imati tih prijatelja, stričeva ili bilo kakvih vanjskih uplitanja – lakše, bolje i brže ideš naprijed”, zaključno poručuje Igor Akrapovič.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U regiji Kosovo ima najveću stopu nezaposlenosti od 45 posto, a slijede Makedonija sa 33 posto, BiH sa 24 posto, Srbija sa 19 posto, Albanija sa 13,3 posto, Crna Gora sa 11 posto, te Hrvatska, sa 9,2 posto nezaposlenih.

04 Jul 2012
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO