Loša ekonomija kao zajednički neprijatelj

Nova vlada Srbije morat će osigurati četiri milijarde eura iz inostranstva do kraja godine ne bi li pokrila budžetski deficit i tako spriječila bankrot države.

Učešće javnog duga u bruto društvenom proizvodu (BDP) već je prešlo 51 posto. Tako je probijena gornja granica do koje država može da se zaduži. Zakonima u Srbiji je predviđeno da dug države ne smije preći 45 posto BDP-a.

Prema podacima o javnim dugovanjima država u regiji, Srbija je na prvom mjestu, a slijede Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

I dok Svjetska banka upozorava da država mora hitno svesti javni dug na zakonski propisani nivo, osiromašeni penzioneri imaju razloga za nadu. Obećano im je, a potpisom na koalicioni sporazum i potvrđeno, da će penzije pratiti eventualni rast plata, izvještava reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.

Koalicija koja će činiti novu vladu obećava  odgovornu socijalnu politiku.

Obećala je i da će 400.000 penzionera u Srbiji sa primanjima manjim od 150 eura primati 13 penziju, bez objašnjenja odakle im  novac.

“Nema šah-mat pozicije u ekonomiji. Vi znate da ekonomija ne poznaje smrt. Prema tome, nastavit će se život – goli, bosi, siti, gladni, vidjet ćemo kako, ali život će se nastaviti, a ekonomija će na neki način funkcionisati”, rekao je ekonomista Danijel Cvijetičanin.

Dinar  je u 2012.godini dostigao najnižu tačku u odnosu na euro, te je 117 dinara bilo potrebno za kupovinu jednog eura. Skokovi su najviše koštali građane zadužene u evropskoj valuti.  Od početka godine rate za otplatu kredita u prosjeku su im povećane za  oko 10 eura. Zbog rasta kursa, dobavljači su zidali marže, a samim tim i cijene. Sve to pratila je i pijaca.

Opći porast cijena

Zbog slabljenja domaće valute i stalnog rasta cijena, kupovna moć  građana sve je manja. Kada bi kupovali sve što je u potrošačkoj korpi trebala bi im cijela jedna prosječna plata.

“Treba očekivati ubrzavanje inflacije, odnosno opšti porast cijena, a za toliko će poskupjeti i dinarski kredit”, rekao je Hasan Hanić iz Beogradske bankarske akademije.

U Srbiji je trenutno 730.000 ljudi na birou za zapošljavanje. Podatka koliko njih radi na crno nema.  Bez direktnih stranih investicija, green field ulaganja i prekvalifikacija, ova cifra teško da će biti smanjena.

Međutim, za utjehu je da pored svih problema, kreditni rejting Srbije ne pada. Sve tri agencije- Fitch, Standard & Poor's i Moody's, iako se služe različitim metodologijama, kreditini rejting Srbije drže na nivou BB-.

Izvor: Al Jazeera