UNESCO: Italijanska opera uvrštena na popis kulturne baštine

Italijanska opera stara je četiri stoljeća i poznata je po stapanju kostima, drame i muzike, a razvila se u Firenci, na dvoru porodice Medici.

Širom Italije trenutno je otvoreno 60-ak opernih kuća, najviše u svijetu (Reuters)

Obrazovna, naučna i kulturna organizacija UN-a (UNESCO) uvrstila je umjetnost italijanskog opernog pjevanja na popis nematerijalne svjetske baštine.

Italijanska opera stara je više od 400 godina. Poznata je po stapanju kostima, drame i muzike, a razvila se krajem 16. i početkom 17. stoljeća u Firenci, na dvoru obitelji Medici, prenosi Hina.

Nakon raznih eksperimenata s muzičkim pozorištima u 16. stoljeću, opera nastaje oko 1600. godine u Firenci osnivanjem akademije koja promiče inovativnu kombinaciju pjevanog teksta i muzike.

Italijanska opera tipično uključuje zapletene radnje, detaljnu scenografiju i vrhunsko pjevanje.

“Ovo je službena potvrda onoga što smo već znali: operno pjevanje je svjetska izvrsnost”, rekao je italijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano.

Italijanske arije

UNESCO je opisao italijansku operu kao “fiziološki kontroliran način pjevanja koji obogaćuje snagu glasa u akustičkim prostorima poput crkava i amfiteatara”.

Operna umjetnost također promovira “kolektivnu koheziju društvenog i kulturnog sjećanja” te služi kao “sredstvo slobodnog izražavanja i međugeneracijskog dijaloga”, dodaje UN-ova organizacija u svom obrazloženju.

Neke od najvećih svjetskih opernih arija potječu iz Italije i komponovali su ih italijanski kompozitori. Prvim velikim opernim kompozitorom smatra se Italijan Claudio Monteverdi, koji je živio od 1567. do 1643.

Francuz Stephane Lissner, aktualni direktor napuljskog Teatra San Carlo, otvorenog 1737. podsjeća da je to najstarija operna kuća na svijetu. Njenu je izgradnju naručio burbonski kralj Karlo VII. koji je Napulju želio dati veličanstveno pozorište da bi gradu osigurao zavidnu umjetničku ostavštinu. Južni italijanski grad tada je bio glavni grad Napuljske kraljevine pod vladavinom Burbonaca.

Napulj je bio kulturni centar

“Proučite li historiju opere u 18. stoljeću, ustanovit ćete da je samo u Napulju tada nastalo 400 novih kompozicija”, rekao je Lissner.

Za njega, izvedba opere na italijanskom među ljubiteljima opere izaziva najveće emocije.

“Ne stavljajući u drugi plan svoje kolege ili francuske i njemačke kompozitore, mislim da italijanska pjesma ima nešto dodatno, a to je sposobnost izražavanja emocija kao što niko drugi ne može”, rekao je Lissner.

U maju prošle godine, tadašnji ministar kulture Dario Franceschini je rekao da je opera jedan od “najautentičnijih i najoriginalnijih kulturnih izričaja Italije” koji se proširio svijetom.

Podsjetio je na dirljive scene iz ukrajinskoga grada Odese u martu, netom nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su stanovnici izašli na ulicu pjevajući “Va, pensiero”, ariju zbora židovskih sužnjeva iz Verdijevog Nabucca.

Italija ima 60-ak opernih kuća

Tada je ustvrdio kako je to “još jedan dokaz da je italijansko operno pjevanje sastavni dio svjetskoga kulturnog nasljeđa, koje pruža svjetlost, snagu i ljepotu u najmračnijim trenucima”.

Italijanski list La Repubblica ističe da vijest stiže uoči tradicionalne inauguracije sezone 2023/24. u milanskoj operi La Scali.

Širom Italije trenutno je otvoreno 60-ak opernih kuća, najviše u svijetu. Operne pjevače, poput tenora iz 20. stoljeća Luciana Pavarotiija, se poštuje kao velike zvijezde.

“Italija je drugačija, italijanska pozorišta i operne kuće su drugačije… Ako uđete u sela – to čak i nisu gradovi – naći ćete ondje mala pozorišta”, rekao je Lissner.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada