Odlazak Paše Gackić, operne umjetnice koja je ‘živjela pjevanje’

Na sceni na kojoj je ostavila neizbrisiv trag, minutom šutnje započela je komemoracija opernoj solistici, profesorici te nekadašnjoj direktorici Opere i Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo Paši Gackić.

Svjesni činjenice da je njen odlazak veliki gubitak za bosanskohercegovačku muziku, njene kolege sa Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i bivši studenti koji danas čine ansambl Opere Narodnog pozorišta Sarajevo nisu krili ponos i sreću zbog toga što su je poznavali i što su imali priliku sarađivati sa tako vrsnom umjetnicom koja je, kako ističu, živjela pjevanje.

„Kad god se za nekoga kaže da je bio svoj svoj, misleći pod tim na principijelnost i nepodređivanje hirovima vremena, često se radi o stereotipnoj frazi, jer je teško naći koga ko bi za sebe rekao da ne ispunjava uslove. Ipak, danas, u ovom trenutku oproštaja, s punom odgovornošću mogu reći da je Paša Gackić bila svoja u najboljem smislu te riječi. To se ogledalo u svemu što je radila“, rekao je dekan Muzičke akademije u Sarajevu Ališer Sijarić.

„Nama koji smo poznavali njen lik i djelo, zauvijek će ostati kao neponovljiva i lijepa dragocjenost. Bila je posebna, imala je svoj stav i glas“, dodao je.

Podsjetio je da je iz njene klase proizašao niz uspješnih i afirmiranih pjevača koji danas uglavnom čine ansambl Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

Mirza Dautbašić, prorektor za naučnoistraživački/umjetničkoistraživački rad, istakao je da je BiH ostala bez velike umjetnice i još većeg pedagoga i čovjeka.

„Radila je cijeli svoj životni vijek, znajući da nijedno društvo ne može napredovati bez ovog vida umjetnosti. Zato slobodno možemo reći da je živjela muziku, njenu samu bit“, rekao je Dautbašić.

Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić prisjetio se trenutka kada ju je kao mlad reditelj upoznao u ratnim okolnostima.

„Imao sam nepogrešiv utisak koji se kasnije samo potvrdio. Bila je predana i posvećena muzičkoj umjetnosti, pravi pozorišni karakter koji se nikad ne predaje, jer je posjedovala britak um, izuzetnu marljivost i nešto što je rijetko, a to je da prepozna dar kod drugoga, da mu se raduje i pomogne da se razvija“, rekao je Mustafić.

Naglasio je činjenicu da zahvaljujući njenoj energiji Narodno pozorište Sarajevo danas ima generaciju njenih učenika, etabiliranih solista.

„Možemo biti ponosni što smo u našoj sredini imali takvu umjetnicu za koju je njena kolegica Amila Bakšić rekla da je riječ o osobi vrijednoj divljenja“, rekao je.

Njenom nekadašnjem studentu, a danas umjetničkom direktoru Opere Narodnog pozorišta Sarajevo Leonardu Šariću bilo je teško pronaći prave riječi za opisati, kako je rekao, „tako plemenitu osobu“.

„Odgojila je većinu umjetnika bh. Operne scene, odgojila je svoje nasljednike, čime je zadužila ne samo Narodno pozorište Sarajevo, već i grad i Bosni i Hercegovinu“, rekao je Šarić.

Adema Pljevljak-Krehić također je nekoć bila njena studentica, a potom asistentica te naposljetku kolegica, podijelila je sa prisutnima detalje koji joj su joj na spomen profesorice Paše Gackić uvijek na umu.

„Doprinos opstanku kulture i bosanskohercegovačke opere u periodu opsade Sarajeva najljepša je civilizacijska pobjeda koju treba s ponosom spomenuti, a profesorica Paša Gackić bila je među malobrojnima koji su uspravno i ispravno ostali tu, iako bez ičega, uvjerena da će ova dvorana opet biti puna i ispunjena onim najljepšim – muzikom“, rekla je Pljevljak-Krehić.

Veoma emotivno je govorila i Vedrana Šimić, profesorica solo pjevanja na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu koja je također svojevremeno bila njena učenica, koja je istakla da se život profesorice Paše Gackić nastavlja kroz buduće generacije.

Na kraju komemoracije, profesorici Paši Gackić u čast, Adema Pljevljak-Krehić izvela je numeru U suton Milana Prebande u pratnji Maje Ačkar-Zlatarević.

Mr. Paša Gackić, bila je redovni profesor u penziji, rođena je u Sarajevu, 30. jula 1947. godine. Nakon završene Osnovne škole, završila je Srednju muzičku školu u Sarajevu na odsjecima za Solo pjevanje i Teoretsko-nastavnom odsjeku (1968.). Te godine se upisuje na Muzičku akademiju u Sarajevu na Odsjek za solo pjevanje u klasi red. prof. Brune Špiler i diplomira ocjenom 10 (1973.).

Iste godine, kao stipendistica Republičke zajednice za kulturu, upisuje postdiplomski studij: Koncertni i Operski smjer na Muzičkoj akademiji u Sarajevu kod red. prof. Brune Špiler i završava oba smjera s najvišom ocjenom 10.

Za svoj umjetnički i pedagoški rad dobila je niz značajnih nagrada i priznanja.