Ruska kinematografija u problemima nakon što se Hollywood povukao

Nakon što je dugo godina prevodila američke filmove, Ruskinja Mila Grekova iznenada je, nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini izgubila posao. No to nije okrenulo Grekovu protiv predsjednika Vladimira Putina.

“Danas mrzim Zapad, a ne Putina”, kaže ta 56-godišnjakinja za AFP. “Bollywood će u Rusiji možda zamijeniti Hollywood, ali za mene je prekasno da naučim hindi“, dodala je Grekova, misleći pritom na odbijanje Indije da se pridruži sankcioniranju Rusije.

Ruska filmska industrija zbog sukoba u Ukrajini ponovno je u teškoj situaciji, a tek se počela oporavljati od pandemije, prenosi Hina. Kao i drugi sektori pogođeni sankcijama, filmska industrija polako se okreće od Zapada prema vlastitim i azijskim filmovima.

Rusi su strastveni posjetitelji kina i imaju najveći broj prodanih ulaznica u Europi, lani čak 145,7 miliona, a mnogi hrle u kino-dvorane da bi pogledali holivudske filmove, koji se često sinkroniziraju umjesto da se prikazuju s titlovima.

Prije povlačenja Hollywooda, ruska kompanija Mosfilm-Master sinkronizirala je 10 stranih filmova mjesečno, uglavnom s engleskog jezika.

“Sada smo izgubili dvije trećine posla“, kazao je AFP-u Jevgenij Belin iz visokotehnološkog sinkronizacijskog studija u Moskvi. “U pandemiji smo imali filmove, ali su kina bila zatvorena. Danas imamo kina, ali nemamo filmove”.

Pogled na Aziju

Iz ruske Nacionalne udruga kino-vlasnika prošli su mjesec kazali da kina riskiraju gubitak u iznosu od 80 posto svojih prihoda.

Da bi se prilagodila situaciji tvrtka Mosfilm-Master traži prevoditelje s korejskog i mandarinskog, iako Belin tvrdi da sumnja da će “azijski filmovi biti privlačni Rusima” zbog kulturoloških razlika.

“Zapadnjaci su nam bliži“, izjavio je 70-godišnjak koji je proveo tri desetljeća u sinkronizaciji.

Olga Zinjakova, predsjednica Karoa, jednog od vodećih ruskih lanaca kina, uvjerena je da se industrija može oporaviti.

“Situacija je iznimno teška, ali nije katastrofalna“, izjavila je 37-godišnjakinja. “Od dolaska Hollywooda u postsovjetsku Rusiju prije 30 godina, prošli smo kroz brojne krize: političke, ekonomske i zdravstvene“, kazala je Zinjakova, okružena praznim sjedalima u moskovskom kinu “Oktjabr”, najvećoj kino-dvorani u Evropi s 1.500 sjedala.

Od početka sukoba u Ukrajini, broj prodanih karata u lancu njihovih kina pao je za 70 posto, tvrdi Zinjakova.

Ruski identitet

Ruska vlada obećala je veliku financijsku potporu i porezne olakšice filmskim produkcijama i kinima, u nadi da će zamijeniti holivudske filmove onima iz domaće proizvodnje.

“Rusi će dublje istražiti vlastiti identitet“, kazala je Zinjakova, ističući uspjeh nekih ruskih filmova 90-ih godina, među kojima je i kultni film Brat koji se ponovno prikazuje u nekoliko moskovskih kina.

Zinjakova u budućnosti priprema i prikazivanje više azijskih i latinoameričkih filmova. “Kad se Hollywood jednom vrati, rusko tržište i gledatelji više neće biti isti“, dodala je.

Pavel Doreuli, 44-godišnji inženjer zvuka koji radi na otprilike 15 ruskih filmova godišnje, kaže da ga ne čudi što se Hollywood povukao iz Rusije.

“Svjetska kinematografija već je godinama talac politike“, kazao je i dodao da festivali poput onih u Berlinu i Cannesu više nisu o umjetnosti, već promoviraju “određene vrijednosti”.

No Doreuli smatra da je šteta što će Rusija biti otcijepljena od svijeta filma te pritom ukazuje na isključenje ruskog izaslanstva s ovogodišnjeg filmskog festivala u Cannesu.

“Ako ih se isključe s međunarodnih festivala, Rusi će odustati od umjetničkog filma koji nudi drugu perspektivu svijeta, koja je danas jako važna“, dodao je.