Predsjednički i parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji

Građani Sjeverne Makedonije glasali su na parlamentarnim izborima, dok je istovremeno održan i drugi krug predsjedničkih izbora.

Izlaznost u drugom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji do 17 sati bila je 42,32 posto, a na parlamenentarnim 46,93 posto, objavila je Državna izborna komisija (DIK).

Predsjednik Komisije Aleksandar Daštevski je rekao da je u poređenju sa prvim krugom predsjedničkih izbora, održanih 24. aprila, izlaznost veća za 0,01 posto, a za 7,17 posto je veća nego u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019. godine, prenosi agencija Beta.

Na parlamentarnim izborima je u poređenju sa izborima održanim prije četiri godine izlaznost veća za 8,15 posto, rekao je predsjednik DIK-a na konferenciji za novinare.

Prema Daštevskom, procenti izlaznosti na predsjedničkim izborima do 17 sati dobijeni su na osnovu podataka pristiglih sa 2.040 biračkog mjesta, na parlamentarnim sa 1.920 biračkih mjesta.

Dodao je da današnje redovne parlamentarne i predsjedničke izbore u Sjevernoj Makedoniji prate 1.303 makedonska posmatrača, 806 međunarodnih i 83 strana novinara.

‘Evropska budućnost’

Izbori bi mogli odrediti evropsku budućnost Sjeverne Makedonije, piše AFP.

Povratak na vlast desne opozicije mogao bi oživjeti tenzije sa susjedima, Grčkom i Bugarskom, gdje posljednja postavlja uvjete za napredak u pristupnim pregovorima Skoplja s EU-om.

Predsjednička kandidatkinja VMRO-DPMNE-a Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila je u prvom krugu predsjedničkih izbora prije dvije sedmice značajnu prednost u odnosu na trenutnog predsjednika Stevu Pendarovskog, ali nijedno od njih nije osvojilo potrebnih 50 posto za pobjedu u prvom krugu.

Čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski odbija priznati da je službeni naziv zemlje Sjeverna Makedonija, kako se država zove od 2019. što je bio grčki uvjet za makedonsko napredovanje prema euroatlantskim integracijama. To su proveli proevropski i prozapadni socijaldemokrati (SDSM) koji su na vlasti u Makedoniji od 2017.

On je, također, obećao da će pokazati čvrstinu u sukobu između Skoplja i Bugarske, koja je u posljednje dvije godine blokirala pregovore o pridruživanju Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.

Otkad je 2017. došao na čelo VMRO-DPMNE-a Mickoski je obnovio stranku uzdrmanu bijegom bivšeg čelnika i premijera Nikole Gruevskog, optuženog za korupciju, koji je našao azil u Mađarskoj na čelu s Viktorom Orbanom.

Mickoski je, također, obećao da će prioritet dati ekonomiji i stvoriti desetke hiljada radnih mjesta. To je poruka na koju su osjetljivi brojni birači u siromašnoj zemlji pogođenoj galopirajućom inflacijom.

Bez većine za promjenu ustava

Tokom posljednja dva desetljeća Sjeverna Makedonija izgubila je deset posto stanovništva, zahvaljujući masovnom odlasku prije svega mladih ljudi, koji u zemlji ne vide svoju budućnost.

Mickoski je tokom kampanje pribjegavao sve zapaljivijoj retorici na račun DUI-ja, glavne albanske stranke u zemlji, izazivajući strahove da bi njegovi komentari mogli potkopati krhke međuetničke odnose u zemlji.

Vladajući socijaldemokrati (SDSM) upozorili su da će ishod izbora biti odlučujući za evropsku budućnost Sjeverne Makedonije, ali ih je uzdrmao poraz u prvom krugu predsjedničkih izbora.

“Ovi izbori praktički će odrediti budućnost Makedonije – idemo li prema progresivnom društvu, prema EU, ili se okrećemo prošlim vremenima izolacije i etničkih sukoba”, rekao je bivši premijer i čelnik SDSM-a Dimitar Kovačevski.

SDSM svoju političku budućnost temelji na obećanju da su njegovi čelnici sposobni deblokirati pregovore o ulasku u EU i riješiti spor s Bugarskom.

Sofija blokira Skoplju put prema EU zbog spora o jeziku i nacionalnom identitetu.

Evropska unija je otvorila pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom 2022. Pod pritiskom članice EU-a Bugarske, Skoplje mora spomenuti bugarsku manjinu u preambuli svog ustava kako bi mogli početi značajniji pregovori o pristupanju.

Međutim, zbog protivljenja VMRO-DPMNE-a, u parlamentu još nije postignuta dvotrećinska većina za promjenu ustava.