Lokalni izbori u BiH 6. oktobra uz primjenu ‘Schmidtovog zakona’

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 6. oktobra, odlučili su u srijedu članovi Centralne izborne komisije (CIK) u skladu sa zakonom koji propisuje da se to mora učiniti najmanje 150 dana prije provedbe izbora.

Nešto više od 3,4 miliona građana BiH, upisanih u birački popis, moći će prve nedjelje u oktobru birati novih 143 gradonačelnika i načelnika općina, te 3.200 članova općinskih i gradskih vijeća kao i skupštine distrikta Brčko.

Građani BiH koji žive u inozemstvu, a žele glasati na lokalnim izborima mogu se za to naknadno registrirati ali najkasnije do 23. jula.

Odluku o raspisivanju izbora članovi CIK-a donijeli su jednoglasno, potvrdila je predsjednica Irena Hadžiabdić, a izbori će biti provedeni temeljem važećeg Izbornog zakona i njegovih tehničkih izmjena što ih je potkraj marta nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt.

Tim se izmjenama, uz ostalo, pokušava bolje zaštititi integritet izbornog procesa, uključujući tu i uvođenje novih tehnologija poput nadzornih kamera na biračkim mjestima, biometrijske provjere identiteta birača kao i brojanja glasova skeniranjem listića. No zbog kratkih vremenskih rokova te će inovacije biti u funkciji samo na oko deset posto birališta, a tamo će se iskušati njihova učinkovitost kako bi u cijelosti mogle biti primijenjene na općim izborima 2026.

Schmidtove odluke

Po riječima predsjednice CIK-a sve to znači provedbu četiri pilot projekta koji će se realizirati uz pomoć inozemnih donatora poput USAID-a i Evropske unije, ali i dodatne obaveze za državnu izbornu komisiju jer je ona, u skladu sa Schmidtovim odlukama, sada jedina ovlaštena za imenovanje predsjednika lokalnih biračkih odbora koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Schmidtovim je odlukama također zabranjeno kandidiranje osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine.

Također, u javnom je prostoru sve od dana raspisivanja izbora visoki predstavnik pod prijetnjom sankcijama zabranio potencijalnim kandidatima korištenje jezika mržnje i sprječavanje novinara u obavljanju njihovih dužnosti.

“Neće biti tolerancije prema bilo kojem sudioniku izbornog procesa koji krši zakon”, najavila je Hadžiabdić.

Procjena CIK-a je kako će provedba izbora stajati 9,7 miliona eura.

Raspisivanje lokalnih izbora u BiH uslijedilo je u trenutku kada Republika Srpska pokušava osporiti ovlasti CIK-a te planira samostalno provesti izbore u tom entitetu, zbog čega su 19. aprila donijeli i posebni izborni zakon iako time krše i ustav BiH kao i izborni zakon na razini države.

Narodna skupština RS to je učinila na poticaj entitetskog čelnika Milorada Dodika, nezadovoljnog nametanjima izmjena izbornog zakona BiH za kojima je posegnuo visoki predstavnik Schmidt.

Stupanje na snagu tog entitetskog zakona je privremeno zaustavljeno jer je klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a na njega uložio veto pa će o njegovoj ustavnosti najprije odlučivati Ustavni sud RS-a a potom vjerovatno i Ustavni sud BiH.

Hadžiabdić je u srijedu na to kazala kako se CIK neće baviti zakonitošću onoga što rade u RS-u i rukovodit će se zakonima na nivou BiH. “Nadam se da će i RS poštovati demokratske standarde da se izborna pravila ne mogu mijenjati pet mjeseci prije izbora”, kazala je predsjednica CIK-a.