BiH tema vanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a

Situacija u Bosni i Hercegovini jedna je od tema zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a u utorak, objavljeno je na internetskoj stranici svjetskog tijela.

Više detalja niti učesnici rasprave nisu objavljeni.

S druge strane, Al Jazeerin novinar iz Washingtona Ivica Puljić izvještava da je riječ o vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti koju je zatražila Rusija nakon što je Željka Cvijanović, članica tročlanog Predsjedništva BiH, poslala pismo ruskom ambasadoru Vasilu Nebenzji u kojem je pitala može li ona biti briefer o stanju u BiH.

“Rusi su to onda proslijedili Malti, koja predsjedava Vijećem u aprilu i onda je sve stavljeno na dnevni red…”, rekao je Pulji.

Dakle, u utorak u 22 sata po evropskom vremenu će se održati zasjedanje na kojem će se video linkom obratiti Željka Cvijanović, praktično kao ruski briefer, rekao je Puljić. S BiH strane će se obratiti Zlatko lagumdžija, ambasador u UN-u, a razgovara se i o mogućnosti da se Vijeću obrati Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice, rekao je Puljić.

Rezolucija o genocidu u Srebrenici

Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, koja bi se trebala tokom maja naći na glasanju pred Općom skupštinom UN-a, izazvala je oštre kritike u bh. entitetu Republika Srpska i Srbiji.

U nacrtu se, uz ostalo, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubistva oko 8.000 bošnjačkih civila u julu 1995. godine.

Srbija se protivi rezoluciji smatrajući da se tako nameće kolektivna krivnja srpskom narodu, a u UN-u ponajprije računa na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.

Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske Republike Srpske, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.

Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim i sudovima BiH je osuđeno više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora.