Željka Cvijanović podnijela krvičnu prijavu protiv Zlatka Lagumdžije

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović podnijela je kaznenu prijavu protiv ambasadora Bosne i Hercegovine u UN-u Zlatka Lagumdžije.

U prijavi se navodi da je Lagumdžija jednostrano i samovoljno poduzeo radnje u vezi s pripremom teksta i podnošenja rezolucije o Srebrenici na usvajanje Generalnoj skupštini UN-a, bez ovlasti Predsjedništva BiH.

“Čovjek je radio samostalno, dobio je instrukciju i vidjela sam po dopisu koji je uputio Bećirović UN-u, da mu je samo on dao saglasnost da to radi. Dakle, Bećirović nije Predsjedništvo, Predsjedništvo su tri člana. On je samo član. Nije dobio ništa definisano od strane nadležne institucije, a to je Predsjedništvo”, rekla je Cvijanović.

Rezolucija o Srebrenici

Rezolucija o Srebrenici kojom se, između ostalog, podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, naći će se na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. maja.

Rezolucija o Srebrenici podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995.

Rezolucijom se također bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Bez rezerve se osuđuju i radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici.

Rezolucijom je naglašena i važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.

Također se potiču sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

Od generalnog sekretara se zahtijeva da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine. Od generalnog sekretara se nadalje traži da svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva skrene pažnju na ovu rezoluciju radi odgovarajućeg poštivanja.

Također poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije te civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja javne svijesti.

Predlagači rezolucije Njemačka i Ruanda

Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

Sponzori rezolucije su SAD, Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Italija, Irska, Lihtenštajn, Bosna i Hercegovina, Nizozemska i Finska.

Najava rezolucije o Srebrenici izazvala burne reakcije, naročito u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i susjednoj Srbiji.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ocijenio je da će nova rezolucija o Srebrrenici u Generalnoj skupštini UN-a “zakomplikovati odnose” što, smatra on, “Bosna i Hercegovina možda neće preživjeti”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će nakon usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici uslijediti “zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i da Beograd plati ratnu odštetu”.

U julu 1995. godine, u okviru organizovanog i planiranog napada Vojske Republike Srpske, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića, političkom direktivom ratnog zločinca Radovana Karadžića, uz logističku i vojno-policijsku podršku režima u Beogradu, enklava Srebrenica pada u ruke Vojske Republike Srpske.

Tada je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.