Hrvatskoj predstoje teški pregovori ili nestabilan period s manjinskom vladom

Pred Hrvatskom su, nakon parlamentarnih izbora održanih 17. aprila, teški pregovori za formiranje vladajuće većine ili nestabilno razdoblje s manjinskom vladom, prenosi Hina pisanje svjetskih agencija.

Hrvatski vladajući konzervativci izbili su na prvo mjesto na parlamentarnim izborima, ali s nešto manje mandata nego 2020. godine, što sugerira teške pregovore za formiranje većine, piše francuska agencija AFP.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera na odlasku Andreja Plenkovića osvojila je 61 mandat, u odnosu na 66 osvojenih 2020, a na drugom mjestu su Socijaldemokrati (SDP) predsjednika Zorana Milanovića s 42 mjesta, što je, u oba slučaja, daleko od 76 mjesta potrebnih za samostalnu vladu.

AFP piše kako se čini da su sve opcije otvorene za koalicije u članici NATO-a od 2009. i Evropske unije od 2013. koja je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u EU s prosječnom mjesečnom platom od 1.240 eura.

Test popularnosti Plenkovića

Korupcija je dugo Ahilova peta konzervativne stranke (HDZ) koja je najčešće vladala Hrvatskom od njenog osamostaljenja 1991. Nekoliko ministara je posljednjih godina moralo podnijeti ostavke, zagađujući politički život brojnim skandalima, navodi AFP.

Britanska agencija Reuters, također, prenosi da je hrvatska vladajuća stranka HDZ pobijedila na parlamentarnim izborima, ali s manje mjesta nego prije i bez većine.

Reuters piše da se na glasanje gleda kao na test popularnosti premijera Andreja Plenkovića i njegovu stranku HDZ, koja je dominirala politikom od osamostaljenja Hrvatske.

Ishod bi, također, mogao odrediti vodeće politike, uključujući i to kako će hrvatska vlada gledati na sukob u Ukrajini i odnose s Evropskom unijom. Plenković podržava Ukrajinu, opozicija ne, piše Reuters.

Tanka pobjeda vjerovatno će otvoriti period političke nestabilnosti u zemlji članici EU-a jer će glavne stranke nastojati sklopiti saveze s drugim frakcijama s različitim političkim stavovima.

Reuters prenosi kako bi Domovinski pokret mogao prevagnuti i dodaje da nije javno rekao koju će stranku, ako će uopće, podržati.

SDP-ova nada u bolji rezultat

HDZ se nadao da će mu koristiti dugotrajna podrška koju uživa zbog pristupanja Hrvatske EU, uvođenja eura i porasta broja turista koji posjećuju jadransku obalu, ali mnogi su se umorili od stranke i njenih brojnih korupcijskih skandala, uključujući Plenkovićevo imenovanje državnog tužioca poznatog po vezama s ljudima umiješanim u koruptivne poslove, što bi moglo ugroziti Plenkovićevu većinu, dodaje Reuters.

Reuters piše da se i opozicijski SDP nadao boljem rezultatu, dodajući da je njegov čelnik najavio “već od sutra” početak razgovora.

“Bez obzira na konačnu raspodjelu zastupničkih mjesta, vjerovatno je da će parlament biti rascjepkaniji i da će se koalicijski pregovori otegnuti dulje”, rekao je Mario Bikarski, analitičar za istočnu i srednju Evropu u kompaniji za procjenu rizika Verisk Maplecroft, prenosi Reuters.

Manjinska vlada, bilo HDZ-ova ili SDP-ova, bila bi još nestabilnija i malo je vjerovatno da bi izdržala cijeli mandat, zaključuje agencija.

Njemačka agencija dpa piše da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića u srijedu postala najjača snaga na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, ali nedovoljno za apsolutnu većinu, nakon izbora obilježenih ljutim rivalstvom između predsjednika Zorana Milanovića, socijaldemokrate prijateljski raspoloženog prema Moskvi i konzervativnog Plenkovića.

Dpa dodaje da su Milanovićeva gruba vrijeđanja političkih protivnika kao “gangstera” i “parazita” priskrbila predsjedniku nadimak “hrvatski Trump”.

Dpa piše i kako posmatrači vjeruju da je Plenković, koji je imao tek tijesnu većinu u Saboru prije raspuštanja u martu, želio vanredne izbore kako bi spriječio prijetnju daljeg pada popularnosti.

Plenkovićevi konzervativci zadržali vodeću poziciju

Agencija ističe da je aktuelni premijer nastavio “širenje koruptivnih mreža u državi i administraciji koje su počeli njegovi prethodnici” te da je u gotovo osam godina mandata izgubio 30 ministara zbog korupcijskih afera, a ocjenjuje i da se čini da je nedavnim imenovanjem glavnog tužitelja Ivana Turudića, koji je lojalan HDZ-u, Plenković sada “želi stati na kraj borbi protiv korupcije i dosadašnjoj plodnoj saradnji s Uredom evropskog javnog tužitelja”.

Dpa piše da je Milanović, otkako je 2020. postao predsjednik, postao sve veći nacionalista, skeptičan prema COVID-u i s proruskim stavom te dodaje da je, između ostalog, uzalud pokušavao spriječiti Finsku i Švedsku da uđu u NATO.

Na hrvatskim parlamentarnim izborima vladajući konzervativci premijera Andreja Plenkovića uspjeli su zadržati vodeću poziciju te najavili da će se odmah posvetiti formiranju svoje treće vlade, piše austrijska novinska agencija APA, te dodaje da i čelnik SDP-a Peđa Grbin, uprkos drugom mjestu, nije odustao najavljujući da će lijevo-liberalni savez voditi pregovore o formiranju vlade.

Agencija prenosi riječi čelnice lijevo-zelene stranke Možemo Sandre Benčić da se opozicijski cilj svrgavanja HDZ-a, ipak, može ostvariti uz scenarij prema kojem bi SDP formirao manjinsku vladu koju bi podržale opozicijske stranke s lijeva i zdesna.

APA dodaje da će HDZ-u, koji je dosad vladao uz podršku manjinskih zastupnika, ubuduće trebati partner iz redova opozicijskih stranaka.

SDP nije priznao poraz

Sastavljanje vlade moglo bi biti teško za HDZ koji je do sada imao 66 mandata, piše APA, ocjenjujući da će Domovinski pokret vjerovatno odigrati ključnu ulogu.

Njihovi su se predstavnici izborne večeri držali suzdržano, piše agencija, ali su isticali da odbijaju saradnju s Možemo, te sa strankom srpske manjine, koja je ranije podržavala HDZ-ovu vladu.

Mediji stoga nagađaju o mogućim prebjezima iz redova DP-a u premijerovu stranku, dodaje APA.

Sve agencije registrirale su veliki odziv birača na ovim izborima, kao i da se Milanović nije oglasio u izbornoj noći.

Slovenska agencija STA piše da je uvjerljivi relativni pobjednik na parlamentarnim izborima predsjednik Hrvatske vlade i HDZ-a Andrej Plenković, a prenosi da se gubitnikom izbora smatra koalicija lijevog centra predvođena SDP-om.

STA dodaje da predsjednik SDP-a Peđa Grbin nije priznao poraz, ali je priznao da su rezultati lošiji od očekivanih.

Prenosi Grbinove riječi da su pred njima dani i mjeseci razgovora koji će dovesti do promjena.