Usvojena deklaracija o planu rasta Zapadnog Balkana

Čelnici zemalja Zapadnog Balkana sa evropskim i američkim diplomatama u Skoplju usvojili su deklaraciju o planu rasta regije pod pokroviteljstvom Evropske unije, koji treba biti proveden do 2027.

Sprovođenje plana, ‘teškog’ šest milijardi eura, uslovljeno je ispunjavanjem reformi i međusobnom saradnjom zemalja regije. Cilj je da profunkcioniše zajedničko tržište Zapadnog Balkana, koje će imati pristup evropskom tržištu i prije nego što zemlje postanu punopravne članice EU.

Plan je da kompanije i građani iz regije uživaju četiri slobode EU – kretanja ljudi, kapitala i usluga, te mogućnost rada gdje žele.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju James O'Brien pozvao je u ponedjeljak Kosovo i Srbiju da provedu Ohridski sporazum o normalizaciji odnosa i ponovio stajalište Washingtona da se obje strane moraju posvetiti dijalogu koji moderira EU, a SAD podržavaju kao uvjet eurointegracija.

Lideri šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, sastali su se danas u Skoplju na skupu čija agenda su reforme neophodne da bi pristupile Evropskoj uniji, prema planu predstavljenom u oktobru prošle godine.

Srbija i Kosovo usuglasili su se u februaru 2023. godine u Briselu sa sporazumom koji je ponudila Evropska unija, a u martu u Ohridu, pod pokroviteljstvom EU-a, prihvatili su i Aneks evropskog sporazuma o normalizaciji odnosa. I iz Washingtona i iz Brisela je u međuvremenu više puta naglašeno da su ti dokumenti pravno obvezujući, bez obzira što nisu potpisani, te da će to objema stranama biti mjerljiv dio pregovaračkog okvira na putu ka Evropskoj uniji.

Zajedničko tržište

Plan EU vrijedan šest milijardi eura za rast Zapadnog Balkana trebao bi ubrzati proces priključenja zapadnobalkanskih zemalja Uniji.

“Plan rasta je potencijal da promjeni igru i mogao bi udvostručiti veličinu vaših ekonomija u narednom desetljeću“, rekao je glavni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Gert Jan Koopman na početku sastanka.

Unija će, dodao je, pomoći zemljama regije da se integrišu međusobno dok traje proces integracije u zajedničko tržište.

Koopman je poručio i da zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebale biti prepreka svojim susjedima u tom procesu, jer će onima koji to budu radili biti blokiran pristup zajedničkom tržištu, što je ponajprije aluzija na odnose Beograda i Prištine, s obzirom da Srbija odbija priznati nezavisnost Kosova.

Pomoćnik državnog sekretara SAD-a James O'Brien rekao je da je Plan rasta drugačiji od svega što se do sada pojavilo jer će građani svake zemlje regije osjetiti prednosti ukoliko njihove države budu ostvarivale zacrtane programe.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je slobodno tržište rada, koje će se uspostaviti između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, važna vijest, jer će pridonijeti boljem poslovnom okruženju i prevladavanju problema s nedostatkom radne snage na tržištu koje sa sve tri zemlje čini približno 11 miliona stanovnika.