Spor o Južnoj interkonekciji: HDZ ne odustaje od posebnog preduzeća za plin

‘Ne bih želio da danas, sutra zbog političke krize netko zatvori plinovod iz Sarajeva u Posušju’, rekao lider HDZ BiH Dragan Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović (Fena)

Hrvatska demokratska zajednica BiH i Hrvatski narodni sabor (HNS) ne odustaju od zahtjeva za posebno preduzeće za Južnu interkonekciju, odnosno budući plinovod, uprkos zahtjevima američke administracije da od toga odustanu.

Čelnik HDZ-a Dragan Čović rekao je kako je i dosad bio suočen s optužbama i prijetnjama sankcijama. Kaže kako nije riječ o njemu, već ukupnoj politici hrvatskih predstavnika u BiH jer je plinovod koji prolazi kroz krajeve nastanjene Hrvatima u BiH i njihov strateški cilj.

Tu nema privatnih interesa, izričit je Čović. Kaže kako nije slučajno da u Federaciji postoje dvije elektroprivrede i pošte te dva telekoma pa se stanje preslikava i na buduću plinsku mrežu.

Južna plinska interkonekcija strateški je interes Bosne i Hercegovine i hrvatskog naroda u BiH, rekao je Čović, nakon što je američki državni sekretar Antony Blinken u pismu šefovima diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Gordanu Grliću Radmanu i Elmedinu Konakoviću, zatražio da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH kako bi ‘prestao s opstrukcijama’ plinskog povezivanje Hrvatske i BiH.

“Naravno da je naš prijedlog bio vrlo jasan. Naravno da nema nikakve opstrukcije, mi smo u krajnje proaktivnoj aktivnosti”, kazao je nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a održane u Mostaru, prenosi Fena.

“Zakon o plinovodu ‘Južna interkonekcija BiH i RH’ već je u proceduri otprije par godina, a na taj zakon se osporilo jako puno stvari u Domu naroda i bilo je toliko prigovora da smo procijenili da taj zakon nema smisla. Osnovna dvojba oko tog zakona je BH-Gas. Ja sam rekao kao što imamo BH-Gas, imat ćemo i Južnu plinsku interkonekciju i na to se ne može nitko ljutiti. Ona će biti u vlasništvu Vlade Federacije BiH 100 posto, a ja nemam apsolutno nikakvih privatnih interesa, nadam se da je i kod partnera s druge strane tako. Mi ćemo i dalje gurati taj projekt”, dodao je.

Naveo je kako bi trebalo bar sedam, osam godina da se postave cijevi u zemlju kada bi se sve dogovorilo već danas.

‘Strateško opredjeljenje’

“Dopustiti da ovako bitnim strateškim energentom poput plina upravlja netko drugi s mogućim različitim strategijama, ako hoćete i političkim strategijama u nekom trenutku, bilo bi politički naivno. Ja nisam voljan tako nešto uraditi. Da bi se taj projekt završio treba nam ogroman novac i mnogo vremena”, kazao je Čović.

Postoje dva pitanja, jedno je opravdanost svega toga strateški da se izbjegne ovisnost o bilo kome da imate povezanost i s jedne, druge i treće strane, to poštujemo i želimo, ali ne želimo biti naivni. Ne bih želio da danas, sutra zbog političke krize netko zatvori plinovod iz Sarajeva u Posušju. Nadležnosti u BiH su takve da moramo uvažavati entitetsku i županijsku nadležnost”, dodao je.

Istakao je kako radi sve da navedeni zakon dobije svoje mjesto u parlamentarnoj proceduri.

“To je naše strateško opredjeljenje, ali naravno da mi preuzimamo odgovornost oko toga kako organizirati operatore. Ne bih želio da se netko nakon sedam-osam godina, kad ovo zaživi, sjeti nekog Dragana Čovića koji je prodao nečiji interes. Ja ne želim prodati interese ni jednog građanina Bosne i Hercegovine bilo kome”, istakao je Čović.

Reakcija SAD-a

Čovićeve izjave dolaze nakon što je ove sedmice objavljeno kako je američki državni sekretar Antony Blinken u pismu šefovima diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Gordanu Grliću Radmanu i Elmedinu Konakoviću, zatražio da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH kako bi ‘prestao s opstrukcijama’ plinskog povezivanje Hrvatske i BiH.

U pismu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za „vašu energetsku sigurnost“. Direktnim krivcem za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda američki državni sekretar označio je čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Zaključio je da kašnjenje s nastavkom izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji.

Također, Ambasada SAD-a u BiH u četvrtak je opet saopćila da je gasovod Južna interkonekcija sa Hrvatskom od ključnog značaja za energetsku sigurnost i privredni razvoj Bosne i Hercegovine, ali da se projekat ne može nastaviti bez usvajanja neophodnih zakona.

„Mi i dalje pozivamo Dom naroda Parlamenta (bh. entiteta) FBiH da usvoji verziju Zakona o Južnoj interkonekciji, koji je usvojen u Predstavničkom domu u decembru 2021, bez daljnjeg odlaganja i bez naknadno predloženih amandmana HDZ-a BiH“, naveli su iz američke ambasade.

Dodaje se kako je BH Gas, „kao Federalni operater prenosa gasa i član Evropske mreže operatera prenosa gasa u svojstvu posmatrača“, jedina organizacija sa kapacitetom za provođenje navedenog projekta.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada