Ispod fontane u dvorištu kuće u Brčkom nađeni posmrtni ostaci ratne žrtve

Iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine su kazali kako se pretpostavlja da se radi o posmrtnim ostacima žrtve sa područja Srebrenice.

Ekshumacija je izvršena pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a prema naredbi Suda Bosne i Hercegovine (Anadolija)

Nekompletni posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog rata ekshumirani su u dvorištu porodične kuće Nebojše Mraovića u Brčko distriktu, objavljeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Prema informacijama sa kojima raspolaže Institut za nestale osobe BiH, pretpostavlja se da se radi o žrtvi bošnjačke nacionalnosti, najvjerovatnije sa područja Srebrenice.

Prema tim informacijama, posmrtni ostaci žrtve su doneseni u Brčko neposredno nakon rata, a 2012. godine su zakopani i skriveni ispod fontane u privatnom dvorištu, najvjerovatnije od strane vlasnika parcele.

Slijedi utvrđivanje identiteta

Zbog ovog slučaja otvorena je i istraga od strane nadležnog tužilaštva.

Iz Instituta kažu kako će posmrtni biti prebačeni u Komemorativni centar Tuzla radi daljnje sudsko – medicinske i kriminalističko – tehničke obrade te izuzimanja koštanih uzoraka sa ciljem utvrđivanja identiteta putem DNK metode.

Ekshumacija je izvršena pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a prema naredbi Suda Bosne i Hercegovine.

Potraga za nestalim još uvijek traje

Prema podacima Instituta za nestale Bosne i Hercegovine, još uvijek se traga za 7.607 nestalih osoba. Iz Instituta ističu kako desetine hiljada članova njihovih porodica žive u neizvjesnosti, zaustavljeni u vremenu, pritisnuti bolom jer ne znaju što se dogodilo njihovim najmilijima, jer se zločin i dalje skriva, o zločinu se i dalje šuti.

Iz Instituta za nestale Bosne i Hercegovine su 30. augusta na Međunarodni dan nestalih osoba uputili apel i molbu onima koji znaju da, pronađu malo ljudskosti u sebi i progovore, daju informacije o lokacijama grobnica i omoguće konačan smiraj žrtvama i njihovim porodicama. Porodice imaju pravo da znaju, imaju pravo na istinu i pravdu.

„Mnoge od njih odlaze sa ovog svijeta čekajući taj jedan poziv. Zato pozivamo da prekinete bolnu tišinu i košmar u kojem živite. Potraga za nestalim osobama sve je teža, iz dana u dan, upravo zbog nedostatka tačnih informacija o lokacijama grobnica“, kazala je glasnogovornica Instituta Emza Fazlić.

Naglasila je da je, iako informacije do njih dolaze svakodnevno, sve manje uspješnih ekshumacija u kojima se pronalazi veći broj posmrtnih ostataka.

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih ujedno je i prilika da se još jednom skrene pažnja, svim nosiocima vlasti, da je ovo jedno od najznačajnijih pitanja ljudskih prava s kojim se suočava naša država. Bez rješavanja pitanja nestalih, pronalaska svih žrtava, nema budućnosti niti evropskog puta naše zemlje.

Iz Instituta navode da je rješavanje sudbine hiljada nestalih osoba, prije svega, obaveza vlasti, kao civilizacijska i moralna obaveza društva prema žrtvama i prema porodicama žrtava.

„Prema Zakonu o nestalim osobama sve institucije, u zemlji od općinskog do državnog nivoa, dužne su dostaviti Institutu informacije koje bi mogle dovesti do grobnica. Zato, institucije moraju raditi svoj posao, arhive se moraju otvoriti“, navedeno je.

Schmidt najavio nove dluke

Posmrtni ostaci ispod fontane u porodičnoj kući u Brčkom ekshumirani su isti dan kada je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt odao počast žrtvama genocida u Srebrenici i donio nove odluke vezane za rad Memorijalnog centra Srebrenica povodom obilježavanja 20. godišnjice njegovog otvaranja.

„Poštovanje prema žrtvama i preživjelima, te prihvatanje činjenica, sastavni su elementi pomirenja“, rekao je Schmidt.

Nakon odavanja počasti žrtvama srebreničkog genocida Schmidt je održao konfrenciju za novinare na kojoj je objavio odluku o proširivanju nadležnosti MC Srebrenica, te je najavio registar ratnih zločinaca.

Schmidt je najavio kako u ladici ima još neke odluke koje planira rješavati ukoliko to ne učine bh. institucije.

„To uključuje pravljenje baze podataka osoba koje su pred sudovima osuđeni za počinjenje genocida i druge ratne zločine, a druga odluka se odnosi na zabranu izbora na javne funkcije osoba koje su osuđene za ratni zločin i dodjeljivanje nagrada i priznanja takvim osobama“, najavio je Schmidt.

Schmidt je istakao da, ako govorimo o preprekama izgradnji povjerenja i puta ka trajnom miru, teško da postoji veći izazov od nepoštivanja žrtava preživjelih i svih onih koji su stradali tokom rata.

Uprkos brojnim presudama domaćih i međunarodnih sudova za genocid i druge ratne zločine na podrčuju Bosne i Hercegovine, još uvijek je veliki broj javnih ličnosti, u prvom redu predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, koji negiraju zločine i omalovažavaju žrtve.

Izvor: Al Jazeera i agencije