Lideri sa Zapadnog Balkana u Atini razgovaraju o proširenju EU

Susret se simbolično održava na 20. godišnjicu Solunske deklaracije, kada je prvi put usaglašeno da je budućnost Balkana u EU-u. 

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis domaćin je liderima Zapadnog Balkana (EPA)

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ugostit će u ponedjeljak navečer čelnike zemalja Zapadnog Balkana i država članica EU-a na večeri u Maximos Mansionu na neformalnoj raspravi o proširenju EU-a i evropskoj budućnosti regije, prenosi Hina.

Ta inicijativa naglašava ulogu Grčke “kao stupa stabilnosti, mira i energetske sigurnosti na Balkanu i u jugoistočnoj Evropi”, rekli su vladini izvori, objavila je grčka novinska agencija Ana.

Susret se simbolično održava na 20. godišnjicu Solunske deklaracije sa samita EU-a i zapadnog Balkana kada su te zemlje prvi put usuglasile da je budućnost Balkana u EU-u.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel potvrdili su svoj dolazak.

U Atinu će doputovati premijeri Hrvatske, Bugarske i Rumunije – Andrej Plenković, Nikolai Denkov i Ion-Marcel Ciolacu, kao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, crnogorski predsjednik Jakov Milatović, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, premijer Kosova Albin Kurti, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednica Moldavije Maia Sandu.

Plenković i Mitsotakis o navijačima

Pored ovog sastanka, grčki premijer održat će bilateralni sastanak s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem oko nedavnih navijačkih nereda u Grčkoj u kojima je ubijen jedan navijač AEK-a iz Atine.

Nakon što je 29-godišnji navijač AEK-a Michalis Katsouris ubijen u neredima uoči kvalifikacijske utakmice za Ligu prvaka, 102 navijača zagrebačkog Dinama uhapšena su i u zatvorima čekaju završetak istrage.

Plenković je ranije već telefonski razgovarao s Mitsotakisom i zatražio da se pritvorenim navijačima Dinama osigura sigurnost u grčkim zatvorima i pravedan i učinkovit proces.

S Plenkovićem u Grčku putuju ministar pravosuđa Ivan Malenica i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji su više puta istaknuli da su u stalnom kontaktu sa svojim grčkim kolegama.

Krišto i Mitsotakis o reformskom putu BiH

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je danas u Ateni s predsjednikom Vlade Grčke Kyriakosom Mitsotakisom o jačanju bilateralne saradnje i reformama BiH u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU).

Predsjedavajuća Krišto je zahvalila premijeru Mitsotakisu na snažnoj podršci koju pruža Bosni i Hercegovini na njezinom evropskom putu. Dodala je da su Bosna i Hercegovina i Grčka prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja i pozvala grčkog premijera Mitsotakisa na dodatno jačanje ekonomske saradnje u obostranom interesu.

Tokom sastanka Krišto je naglasila kako Bosna i Hercegovina nedvojbeno pripada evropskom civilizacijskom krugu te da će u idućem razdoblju to i dokazati. Dodala je kako su prioriteti i fokus rada novog Vijeća ministara BiH, kao i svih institucija BiH, u razdoblju koje je pred nama usmjereni na ispunjenje 8+1 uslova, odnosno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Govoreći o radu aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH koje je u proteklih osam mjeseci pokrenulo reformsku agendu, koja bi trebale biti intenzivirana u ovom i idućem mjesecu, Krišto je naglasila važnost reformi ne samo za perspektivu naše države unutar Evropske unije nego i za stabilnost i sigurnost BiH te cjelokupne regije.

Mitsotakis i Krišto tokom razgovora u Atini (FENA)

Naglašena je važnost što žurnijeg otvaranja pregovaračkog procesa, a najkasnije do kraja 2023. godine, Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom u korist sigurnosti, stabilnosti te jačanja demokracije i vladavine prava.

Krišto je ponovila neupitnu usklađenost Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, tim prije što je kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) dužna svoju vanjsku politiku uskladiti s EU-om.

Naglasila je kako cijela regija, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, osjeća posljedice ruske agresije u Ukrajini. Izrazila je zabrinutost uslijed humanitarnih posljedice po civilno stanovništvo u Ukrajini i dodala kako Bosna i Hercegovina u tom smislu dijeli stvarnu sigurnosnu, političku i ekonomsku zabrinutost i sa zemljama Evropske unije, ali i šire, na globalnom nivou saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Izvor: Agencije

Reklama