DPC: Schmidtova odluka je nastavak politike zanemarivanja BiH

Bosanskohercegovački entitet Federacija BiH dobio je novu Vladu, sedam mjeseci nakon izbora, uvjetovanu odlukom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da, koristeći bonske ovlasti, onemogući potpredsjednika FBiH Refika Lendu da blokira imenovanje Vlade u kojoj neće biti SDA.

U svojoj analizi Schmidtove odluke objavljenoj na Twitteru, Vijeće za demokratizaciju politike (DPC) iz Berlina piše da je Schmidt na taj način uskratio pravo veta potpredsjednika Federacije BiH na podršku od 3/5 delegata u njihovom nacionalnom klubu u Domu naroda.

“Ova brojka je vezana za kalkulaciju da će HDZ, svojom hegemonističkom pozicijom među hrvatskim biračkim tijelom, koja je već dodatno ojačana prvobitnom (Schmidtovom) intervencijom od 2. oktobra, u budućnosti dostići taj prag, dok SDA vjerovatno neće”, piše Vijeće za demokratizaciju politike.

“Utjecaj Schmidtovih intervencija neizbježno prenosi de facto prohrvatsku i antibošnjačku etničku pristranost: Prvo, dok su on i njegove zapadne pristalice na HDZ-ovu prijetnju blokadom reagovali popuštanjem, na blokadu SDA reagovali političkim otporom, sotonizirajući stranku zbog istih (etnonacionalističkih, korumpiranih) karakteristika koje dijeli s drugim vodećim etničkim strankama”, navode dalje.

Dalje dodaju kako je, za razliku od dosadašnjih postupaka u slučaju HDZ-ovog blokiranja formiranja vlasti, OHR u slučaju SDA reagirao suspendovanjem prava veta predstavniku jednog od konstitutivnih naroda (Bošnjaka) u Parlamentu FBiH.

“Treće, birači koji ne žive na većinskim hrvatskim (i srpskim) područjima de facto su kažnjeni zbog većeg političkog pluralizma, odnosno slabije političke dominacije vodeće etničke stranke prisutne u tom dijelu BiH”, pišu u svojoj analizi.

To će, pojašnjavaju, potaknuti etnokratsku homogenizaciju – a time i opasnost od daljnje de facto – a možda i de jure – podjele.

Jačanje i radikalizacija bošnjačkog etnonacionalizma

Smatraju da na taj način Zapad riskira “ne samo daljnje otuđivanje i kažnjavanje prodemokratskih, multietničkih građana BiH”, već i “jačanje i radikalizaciju bošnjačkog etnonacionalizma”.

“To je već vidljivo – a bilo je predvidljivo”, ističu.

32/ Re BiH, the German govt has effectively surrendered to the US, EC and EEAS, and Schmidt – a tragic continuation of former Chancellor Merkel’s BiH non-policy. Had Merkel been serious about BiH and the region, Schmidt never would have been nominated.

— Democratization Policy Council (@DPC_global) April 29, 2023

Podsjećaju da je svojim nastupom od 2. oktobra, visoki predstavnik sa svojim zapadnim saveznicima prvi put u poslijeratnoj eri snažno intervenisao u politički sistem i umiješao se u formiranje koalicija, a da ta politika nije utemeljenja ni u jednom demokratskom reformskom programu.

“Očigledno je da žele smiriti situaciju. Zasad”, navode.

“Dajući prešutnu podršku visokom predstavniku, institucije Evropske unije su ironično djelovale protiv svoje dugotrajne dogme o ‘vlasništvu’, insistirajući na tome da BiH ne može napredovati na svom putu eurointegracija dok OHR nastavlja koristiti svoje izvršne ovlasti”, pišu.

“Ovoga puta, nakon što su državnu koaliciju već proglasili reformskom vladom, žele proglasiti potencijalni budući napredak, legitimizirajući post hoc dodjelu kandidatskog statusa BiH u decembru 2022, uprkos tome što zemlja nije ispunila reformske uvjete”, dodaju.

Politička odgovornost članica EU-a

U svojoj analizi, Vijeće za demokratizaciju politike (DPC) iz Berlina piše da bez vlade Federacije BiH ne može biti prividnih znakova napretka – uključujući sastanke na visokom nivou između državne i entitetskih vlada i dužnosnika EU-a koji su zakazani za sljedeći mjesec.

Dalje ističu kako ni zemlje članice Evropske unije ne mogu izbjeći svoju političku odgovornost, naročito Njemačka.

“Berlina nema nigdje od 2. oktobra, uprkos tome što je njemački visoki predstavnik djelovao protiv deklariranih političkih načela svoje vlade”, navode.

“Što se tiče BiH, njemačka vlada je pustila glavnu riječ SAD-u, EK-u i EEAS-u, I Schmidtu. Nažalost to je samo nastavak politike zanemarivanja BIH koju je vodila bivša kancelarka Merkel. Da je Merkel ozbiljno mislila na BiH i regiju, Schmidt nikada ne bi bio nominiran”, zaključuje Vijeće za demokratizaciju politike u svojoj analizi.