Evropski ‘non-paper’ ‘prijatelja Zapadnog Balkana’

Grupa sedam zemalja članica Evropske unije poziva na tješnju saradnju sa Zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama.

Grupa, koja se naziva “prijatelji Zapadnog Balkana”, čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.

“Mi, ‘prijatelji Zapadnog Balkana’, imamo posebnu odgovornost da Zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u podršci regiji na putu prema EU”, kaže se u “non-paperu” s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka u ponedjeljak u Briselu.

Program za postepenu i ubrzanu integraciju

“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postepenu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. godine i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

U “non-paperu” se navodi da je Zapadni Balkan izložen “destabilizirajućim faktorima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija”.

Navodi se da EU treba dati novi poticaj za dublju saradnju u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pojačati dijalog sa zemljama Zapadnog Balkana.

“Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU-a, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU-a. Pojačana saradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU-a i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima”, dodaje se u “non-paperu”.

Više sastanaka na vrhu Evropske unije

U svrhu jačanja saradnje, sedam članica EU-a, između ostalog, predlaže da se ministri vanjskih poslova država Zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomatija EU-a najmanje jednom u šest mjeseci, da se ambasadori Zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-sigurnosnog odbora EU-a također barem jednom u šest mjeseci.

Također se zauzimaju za jačanje saradnje u područjima kritične infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, kao i za daljnju podršku zemljama Zapadnog Balkana u području odbrane u okviru Evropskog instrumenta za mir.