Eurozastupnici: Proširenje najsnažnije oruđe EU-a, napredak Srbije vezan za sankcije Rusiji

Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta usvojio je u Briselu Preporuku u vezi s novom strategijom EU-a za proširenje u kojoj se ističe da je jačanje politike proširenja najsnažnije oruđe EU-a i da bi pristupne pregovore u tom procesu trebalo završiti do kraja tekuće decenije.

U dokumentu o kojem će se u novembru izjasniti zastupnici Evropskog parlamenta na plenarnoj sednici, navodi se da bi pristupni pregovori sa Srbijom trebalo da napreduju samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama vezanim za EU, objavljeno je na web-stranici EP-a.

Eurozastupnici su također pozvali EU da reformiše proces donošenja odluka kada je riječ o proširenju i zatražili da se osigura da svaka stagnacija ili nazadovanje u procesu reformi u vezi sa EU bude sankcionisani, a svaki održiv napredak nagrađen.

Članovi Odbora pozvali su EU da prevaziđe status quo i da ponovo pokrene proces proširenja, kako u svojim redovima, tako i u zemljama u procesu pristupanja, prenosi agencija Beta.

U svjetlu rastuće ruske prijetnje evropskom miru i stabilnosti, poboljšana politika proširenja ostaje najjače geopolitičko oruđe koje je na raspolaganju EU, naglašava se u usvojenoj Preporuci.

Prednosti pristupanja

U dokumentu se navodi da bi EU, kako bi postala kredibilniji i efikasniji globalni igrač, trebalo da reformiše način donošenja odluka, naprimjer uvođenjem glasanja kvalifikovanom većinom u oblastima relevantnim za proces pridruživanja.

Europarlamentarci također pozivaju zemlje članice da ispune obaveze EU-a prema zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva i da osigiraju da neće biti alternativa u zamjenu za proširenje.

Zastupnici zahtijevaju i da demokratska transformacija i vladavina prava budu u prvom planu procesa proširenja, unapređenjem procesa praćenja, izvještavanja, procjene i uslovljavanja.

Preporuka o novoj strategiji EU-a za proširenje podstiče EU da finansiranje od strane EU-a  i opipljive rezultate toga učini vidljivijim u zemljama proširenja, kao i da radi na sprečavanju miješanja trećih strana u njihove političke, izborne i druge demokratske procese.

Također, kako se dodaje, EU treba da osigura da se svaka stagnacija ili nazadovanje u procesu reformi u vezi sa EU-om sankcioniše u realnom vremenu, ali i da se nagrade zemlje kandidati kada ostvare održiv napredak, uključujući njihovo postepeno uvođenje u jedinstveno tržište EU-a.

Građani bi tako mogli da osjete prednosti pristupanja tokom cijelog procesa, a ne samo na njegovom kraju, naveli su zastupnici Evropskog parlamenta.

Fokus na konkretnom napretku

Dodali su i da se moraju utvrditi jasni rokovi za zaključivanje pregovora sa zemljama u procesu pristupanja i da bi ti pregovori trebalo da budu završeni najkasnije do kraja tekuće decenije.

Ističući da bi EU trebalo da da prioritet usklađivanju zemalja u procesu pristupanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, eurozastupnici su naveli da bi pristupni pregovori sa Srbijom trebalo da napreduju samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama vezanim za EU.

U tom svjetlu, trebalo bi ponovo razmotriti sve fondove EU-a za Srbiju, kako bi se osiguralo da svi rashodi EU-a budu u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU-a, naveli su eurozastupnici.

Članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta također pozdravljaju izuzetno brzu odluku Evropskog vijeća o zahtjevima Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije za članstvo u EU i pozivaju sve tri zemlje da napreduju sa suštinskim reformama navedenim u Mišljenju Komisije od 17. juna.

Konkretnim napretkom u reformama zemlje kandidati mogu pokazati svoju odlučnost da postanu članice EU, ističe se u Preporuci.

Na dnevnom redu sjednice u novembru

Izvjestilac Tonino Picula, na osnovu čijeg izvještaja je sačinjena Preporuka, rekao je da “EU mora ostati otvoren projekat ako želi da se razvija kao utjecajan model saradnje između demokratija na globalnoj sceni”.

“EU treba da pronađe efikasniji mehanizam za prevazilaženje trenutnih unutrašnjih i vanjskih prepreka. Međutim, reforma EU može i mora da ide ruku pod ruku sa njenim daljim proširenjem. Ovi ciljevi nisu kontradiktorni. Naš odgovor mora biti principijelna, sveobuhvatna, brza i efikasna nova strategija proširenja”, dodao je Picula.

Dokument pod nazivom “Preporuka Vijeću, Komisiji i Visokom predstavniku za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji proširenja EU” usvojen je sa 49 glasova za, 5 protiv i 8 uzdržanih, objavljeno je na web-stranici Evropskog parlamenta.

Glasanje u Evropskom parlamentu trebalo bi da bude na dnevnom redu plenarne sednice u drugoj polovini novembra.