Slovenski ministar vanjskih poslova: Nismo slali non-paper, BiH je napravila diplomatski kiks

Slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar u srijedu je negirao tvrdnje o navodnom non-paperu koji je, prema medijima u Sloveniji i BiH, Evropskoj komisiji dostavio premijer Janez Janša, ocijenivši da se radi o manipulaciji i pokušaju kompromitacije vlade i predsjednika.

On je na parlamentarnom odboru za vanjsku politiku, na sastanku koji je o tom pitanju hitno zatražila opozicija, kazao da je jedini dokument na koji su se te špekulacije mogle odnositi onaj koji je podnijela Hrvatska.

O njemu su kao neslužbenom dokumentu raspravljali u Briselu prošlog mjeseca, a pridružile su mu se Slovenija, Mađarska, Bugarska i Grčka.

U njemu su se pomenute države, naveo je Logar, zauzele da BiH dobije status kandidata za članstvo čim za to ispuni sve uslove, te  se retorički upitao što s tim nije u redu.

‘Je li cilj štetiti Sloveniji i BiH?’

Opozicioni čelnici su proteklih dana izražavali zabrinutost zbog navodnog sadržaja u „Janšinom“ non-paperu o BiH i regiji, odnosno podjeli regije po etničkim linijama kao “kraju disolucije SFRJ”.

U vezi s polemikama koje je ta špekulacija potaknula i s objavom razgovora članova Predsjedništva BiH sa slovenskim premijerom Pahorom u medijima u BiH Logar se zapitao koji je cilj svega toga.

„Je li cilj štetiti Sloveniji, BiH ili i jednoj i drugoj zemlji i ‘pucati’ širom naokolo kako bi netko ipak ‘pao’ “, kazao je slovenski šef diplomacije, član Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi premijer Janez Janša, prenosi Hina.

Što se tiče indiskrecija u vezi s izjavama koje je u razgovoru s BiH čelnicima u martu, prilikom svog posjeta Sarajevu, dao slovenski predsjednik Borut Pahor, Logar je kazao da je to diplomatski kiks.

“Krajnje je neobično da se najviša komunikacija predstavnika dvije države objavila u medijima”, kazao je.

„Ako netko kaže informaciju koja je izrečena u zatvorenom krugu između predstavnika dviju država, time se krši diplomatski kodeks”, upozorio je.

Dodao je da je zato bio i kiks sa strane BiH da zbog navodnog političkog skandala oko navodnog non-papera na razgovor pozove slovensku ambasadoricu Zoricu Bukinac, jer je zapravo trebalo biti obrnuto – reagirati je morala Slovenija.

‘Slovenija nije mijenjala strategiju’

Dodao je da Slovenija ni pod Jašinom vladom nije mijenjala strategiju u vanjskoj politici i prema regiji zapadnog Balkana, koja će i pod njenim predsjedanjem Vijeću EU-a ostati visoko na listi prioriteta te da Slovenija podržava europeizaciju cijele regije.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, potvrdio je da je predsjednik Slovenije Pahor tokom posljednje posjete Sarajevu rekao da su u Evropi sve glasniji nagovještaji o potrebi da se stavi tačka na raspad Jugoslavije te da je pitao ‘možete li se vi u BiH mirno razići’.

Kako je naveo Komšić, on i Šefik Džaferović rekli su da mirno razdruživanje nije moguće, dok je predsjedavajući Milorad  Dodik iznio suprotan stav.

Janša je u ponedjeljak rekao da je posljednji put sreo predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela 2020. godine i da bi zato bilo vrlo teško da mu išta prezentuje uživo.

Pahorova kancelarija je rekla da predsjednik “redovno priča protiv ideja o rascjepu Bosne i Hercegovine i promjeni granica na Zapadnom Balkanu”.

Sastanak u Predsjedništvu BiH

U saopćenju iz Pahorovog kabineta rečeno je da je on zagovornik Bosne i Hercegovine, njenog teritorijalnog integriteta, evropske perspektive i mirnog razvoja.

U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je održan sastanak između savjetnika člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i ambasadorice Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Zorice Bukinac u povodu medijskih natpisa o navodnom dokumentu koji je premijer Republike Slovenije uputio predsjedniku Evropskog Vijeća.

Kako je saopćeno iz Komšićevog ureda, Bukinec je naglasila da se politika Republike Slovenije prema Bosni i Hercegovini nije promijenila te da Republika Slovenija podržava evropski put Bosne i Hercegovine i želi da se svi akteri što prije fokusiraju na ispunjenje 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.