Završne riječi na ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću

Ovo suđenje posljednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje jesu li dužnosnici  Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Bivši čelnik Državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić u sudnici Haškog suda 2017. godine (EPA)
Bivši čelnik Državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić u sudnici Haškog suda 2017. godine (EPA)

U Den Haagu u ponedjeljak počinju završne riječi tužilaštva i odbrane u ponovljenom suđenju bivšim čelnicima Državne bezbjednosti (DB) Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, optuženima za kontroliranje srpskih jedinica i zločine tokom ratnih sukoba u Hrvatskoj i BiH ’90-ih.

Završne riječi pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT), sljednikom ICTY-a, trajat će do srijede, a prema ranijim najavama iz Den Haaga, presuda bi mogla biti izrečena u maju.

Protjerivanje Bošnjaka i Hrvata

Bivšem šefu DB-a Stanišiću i njegovom zamjeniku Simatoviću sudi se zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom podhvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno protjerivanje većine nesrpskog stanovništva, mahom Hrvata i Bošnjaka, s velikih područja Hrvatske i BiH u razdoblju od 1991. do 1995. godine, prenosi Hina

Optuženica ih tereti da su „rukovodili finansiranjem, obukom, logističkom potporom i drugom pomoći ili podrškom“ specijalnim jedinicama DB-a, poput „Crvenih beretki“, te paravojnim jedinicama kakve su bile Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića Arkana i „Škorpiona“, koje su sudjelovale u zločinima počinjenim tokom sukoba na teritoriju Hrvatske i BiH.

Stanišić i Simatović uhapšeni su u martu 2003. godine i prebačeni u pritvor Haškog tribunala, a u prvom pojavljivanju pred sudom nijekali su krivnju.

Oslobađanje i ponovljeni postupak

U maju 2013. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju oslobodio ih je optužbi uz ocjenu kako “postoji mogućnost” da su njihova djela bila “usmjerena ka stvaranju i održavanju srpske kontrole nad velikim dijelom Hrvatske i Bosne i Hercegovine” te da je, unatoč činjenici da su Stanišić i Simatović organizirali, opskrbljivali, finansirali, podržavali i vodili obuku jedinica, “njihova potpora bila opće prirode i stoga nije bila usmjerena ka izvršenju ratnih zločina”.

Ta je oslobađajuća presuda ukinuta u decembru 2015, a Žalbeno vijeće ICTY-a naložilo je ponovno suđenje, ocijenivši da su “učinjene značajne pravne i faktičke greške” kada je sud UN-a oslobodio Stanišića i Simatovića.

Stanišić nije prisustvovao raspravama otkako je u juli 2017. zbog zdravstvenih problema pušten iz pritvora u Nizozemskoj i dozvoljeno mu je da se vrati u Srbiju.

Tokom prvog i ponovljenog procesa, Stanišić i Simatović su duga razdoblja vremena provodili na privremenoj slobodi u Srbiji.

Predviđeno je da završne riječi u ponovljenom suđenju traju do srijede. Tužiteljstvo će, kako je saopćeno iz Mehanizma (MICT), na raspolaganju imati četiri sata, a timovi obrane ukupno pet sati, uz mogućnost da se oba tima “dogovore drugačije”.

Uloga Srbije tokom rata u BiH i Hrvatskoj

Prema ocjenama stručnjaka, presuda u slučaju Stanišić-Simatović mogla bi “utvrditi ulogu Srbije u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, objavila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću “posljednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje jesu li dužnosnici  Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH”, ocijenio je Radio Slobodna Europa.

Tokom ponovljenog postupka, koji su obilježila ročišta zatvorena za javnost, saslušano je ukupno 80 svjedoka, 51 na poziv tužilaštva, a 29 ih je pozvala odbrana.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO