Vlada Crne Gore traži pomoć EU-a kako bi smanjila kineski utjecaj

Evropska unija trebala bi pomoći Crnoj Gori da isplati milijardu eura kredita kineskoj Exim banci, koji je uzela za izgradnju prve dionice autoputa, čime bi pomogla da se smanji utjecaj Kine u toj zemlji, izjavio je u petak potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Crna Gora je 2014. godine pozajmila od kineske banke novac za izgradnju prve od tri dionice autoputa koja vodi od Bara, grada na obali, do granice sa Srbijom, uz godišnju kamatu od dva posto i šestogodišnji poček koji ističe ove godine, a rokovi za izgradnju probijani su nekoliko puta.

Također, taj aranžman podigao je crnogorski javni dug na više od 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenosi Hina.

Loš kredit zamijeniti povoljnijim

“Obratio sam se finansijskim institucijama EU-a da razmisle o modelima pomoći Crnoj Gori, kako bi suzbili svaki nezdravi strani uticaj i doveli ga na razumnu mjeru”, rekao je Abazović odgovarajući na pitanje zastupnika u Skupštini Crne Gore o tome da je zatražio od EU-a pomoć za otplatu kineskog kredita.

“Smatram da je to logičan odgovor, da se taj loš kredit zamijeni novim, povoljnijim, koji bi Crna Gora lakše servisirala. Ali, isto tako, moramo razmišljati i o alternativnim modelima finansiranja izgradnje druge dvije dionice autoputa, bez kojih prva dionica nema puni smisao, a kojim bi crnogorska imovina bila u potpunosti zaštićena“, kazao je on.

Abazović tvrdi da je prethodna vlast napravila za Crnu Goru loš ugovor s Kinom, dovodeći tu zemlju u poziciju zavisnosti od Pekinga, “a da nema ni kilometar autoputa, jer je rok završetka radova već nekoliko puta probijen“.

“Ko je za to odgovaran? Kod nas se 22 puta probijaju rokovi, a ista firma u Hrvatskoj radi most i probija rokove, ali u pozitivnom smislu”, kazao je Abazović.

Zemlje Balkana u kineskoj inicijativi

Prvu dionicu prve crnogorskog autoputa gradi kineska kompanija CRBC, koja je u Hrvatskoj angažirana na izgradnji Pelješkog mosta.

Zemlje Zapadnog Balkana uključene su u kinesku inicijativu “Jedan pojas, jedan put“, koju je Kina pokrenula 2013. godine i koja predstavlja veliku euroazijsku strategiju te zemlje čiji je cilj proširiti i osigurati pomorske rute i mrežu kopnene infrastrukture za povezivanje Evropom.

Od 2007. do 2017. godine Peking je najavio 12 milijardi eura u pozajmicama za građevinske projekte u 16 zemalja, od čega je trećina otišla na Srbiju, a zatim u Bosnu i Hercegovinu (21 posto) i Crnu Goru (sedam posto), pokazala je studija Evropske investicijske banke (EIB).