Komšić i Vučić u Glasgowu: Energija primarni problem
Bh. plan definirat će ciljeve za povećanje mjera energetske efikasnosti, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2030. godine.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se danas na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) koja se održava u Glasgowu, a radi se o najvećoj takvoj konferenciji posljednjih decenija, na kojoj prisustvuje više od 180 šefova država, javlja Fena. Iz Glasgowa je za medije govorio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kako je Komšić istaknuo na početku obraćanja, konferenciji se održava u trenutku kada je svijet svakodnevno suočen s posljedicama pandemije korona virusa, kao i cijelim nizom klimatskih izazova koji pred čovječanstvo stavljaju težak zadatak za budućnost cijelog svijeta.
“Zato je važno postići zajednički dogovor na koji način ubrzati globalno djelovanje protiv klimatskih promjena, kako bi se porast temperature zadržao ispod 1,5 stepeni Celzijusa, te spriječilo da klimatske promjene izmaknu kontroli”, poručio je.
Napominje da su izazovi različiti za svaku od zemalja, ali bez obzira na to, neophodno je da u borbi s klimatskom krizom svi budu istoj strani i djeluju zajedno, kao što je neophodno i da se postave realni i ostvarivi ciljevi, jer će za implementaciju biti potrebna značajna finansijska sredstva, posebno u zemljama s nižim BDP-om kao što je Bosna i Hercegovina.
“BiH ulaže napore u smanjenju emisija stakleničkih gasova, ali ćemo u narednom periodu morati ulagati i više energije i novca kako bismo dostigli ciljeve koje smo postavili sebi. BiH je u aprilu ove godine dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) svoj ažurirani Utvrđeni doprinos (NDC) potvrđujući svoju opredijeljenost ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma”, podsjetio je Komšić u obraćanju.
Pojasnio je da je dostavljanjem ovog dokumenta Bosna i Hercegovina jedna od prvih zemalja zapadnog Balkana koja je usvojila ažurirani NDC s planom smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. godine i gotovo 66 posto do 2050. godine.
U cilju ispunjenja ciljeva na prevenciji klimatskih promjena, BiH radi i na omogućavanju tranzicije ka održivosti i stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje investicija privatnog sektora u čistu, pristupačnu energiju.
Dekarbonizacija energetskog sektora
“Bit će nam potrebna značajna međunarodna pomoć kada je riječ o transferu tehnologije, uspostavljanju finansijskih mehanizama za podsticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podrška za projekte koje se odnose na klimatska pitanja”, dodao je Komšić.
U cilju dalje dekarbonizacije energetskog sektora, u novembru 2020. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Sofijsku deklaraciju, čime je preuzela obavezu da će zajedno sa Evropskom unijom raditi na tome da Evropa bude klimatski-neutralan kontinent do 2050. godine.
Kada je sektor energije u pitanju, za Bosnu i Hercegovinu je od najveće važnosti definirati načine finansiranja energetske tranzicije jer će energetska tranzicija zahtijevati značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika.
Cijena gasa
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je na samitu u Glazgovu razgovarao sa skoro svim predstavnicima iz okruženja, ali i sa evropskim liderima poput njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, predsjednice EK Ursule von der Leyen.
On je na pitanje o čemu je sve razgovarao na samitu, rekao da su razgovori bili uglavnom oko energetskih pitanja, ali i svih drugih stvari.
“Ljudi i dođu na ovako velike skupove da bi mogli da razgovaraju. Skoro sa svima iz okruženja sam razgovarao, jedino Mađara nisam video. Razgovarao sam sa svima iz okruženja, od Merkel do Macrona, sa Macronom nešto duže, najduže sa Ursulom von der Leyen i ona ima inicijativu da razgovaramo o svim problemima, ne samo obećanjima i da vidimo šta EU može da učini za nas”, rekao je Vučić.
On je kazao da je ona pokrenula inicijativu da se organizuje sastanak u Briselu sa predstavnicima Zapadnog Balkana i da se nada da će premijerka Ana Brnabić naći vremena za njega.
“Ako uzmete za primer Albaniju, ,oni troše 17 miliona evra više, nego za normalnu cenu energenata. Oni nemaju ugalj imaju samo vodu, a kada vode nema nema struje. Problema je mnogo. Pričao sam danas i sa premijerom Luksemburga Xsavierom Bettelom i u mnogo čemu imamo ista mišljenja u prevazilaženju energetske krize”, rekao je Vučić.
Kako je pojasnio svaki ministar kada ga pitate oni pričaju lijepe priče, ali morate da imate cjelinu da sagledavate situaciju.
“Xsavier to razume i razume koliko ćemo problema imati u vezi ovoga. To što su danas cene gasa niže ne znači da su povoljne. To su nenormalne cene. Cena struje juče u Srbiji je bila 189 e po megavata, a danas košta 52, a mi prodajemo za 35. Mi smo 5 ili 6 puta izgubili juče. Trudimo se da ne bude nigde problema”, rekao je Vučić.
On je kazao da se troše rezerve gasa iz banatskog dvora i dodao da je Srbija dala i Sarajevu gasu da se ljudi tamo ne bi smrzavali.
“Imamo još oko 198 miliona kubnih metara. Trošimo rezerve iz banatskog dvora i zato moramo da razgovaramo sa Rusijom. Taj susret 25. novembra nam je od ključnog značaja”, rekao je Vučić.