Evropska komisija: U Srbiji opstaje zapaljiva retorika

Izvršno tijelo Evropske unije u godišnjem izvještaju navodi da svi politički akteri, kako bi proces bio uspješan, moraju djelovati konstruktivno i u dobroj vjeri.

Srbija je, kako se ocjenjuje, umjereno napredovala u oblasti reforme javne uprave (EPA)

U Srbiji je politička klima i dalje polarizirana, političari u raspravama koriste zapaljivu retoriku protiv neistomišljenika, a u reformi državne uprave i pravosuđa zabilježen je samo ograničen progres, ocijenila je Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku Srbije na putu evropskih integracija.

U sažetku dijela izveštaja koji se odnosi na političke kriterije, a u koji je agencija Beta imala uvid, piše kako su Narodna skupština Srbije i politički subjekti počeli međupartijski dijalog “s ciljem postizanja širokog stranačkog konsenzusa o reformama vezanim za Evropsku uniju, što je od ključne važnosti za napredak zemlje na putu u EU“.

“Međutim, politička klima je tokom izvještajnog perioda ostala polarizirana“, navodi se u izvještaju koji pokriva period od juna 2020. do juna 2021. godine.

Dodaje da svi politički akteri, kako bi proces bio uspješan, moraju djelovati konstruktivno i u dobroj vjeri i provesti mjere koje su u septembru 2021. godine tokom međupartijskog dijaloga identificirali posrednici iz Evropskog parlamenta i Skupštine Srbije“.

Ograničen mandat Skupštine

U izvještaju se navodi kako se Srbija počela baviti dugogodišnjim preporukama Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) OSCE-a i da “sve ključne preporuke trebaju biti peovedene na inkluzivan i transparentan način, zasnovao na širokom političkom konsenzusu i znatno prije narednih izbora“.

U pogledu parlamenta, EK podsjeća da je njegov mandat od početka ograničen najavom izbora za proljeće 2022. godine.

Skupština Srbije je značajno, kako se navodi, smanjila primjenu hitnog postupka kod usvajanja zakona i usvojila kodeks ponašanja poslanika, ali se u raspravama i dalje koristi zapaljivi jezik protiv političkih neistomišljenika.

U izvještaju piše kako je u Srbiji osnovano Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, koje je pokrenulo niz javnih rasprava, ali da su potrebni dodatni napori kako bi se osigurala sistematska saradnja Vlade i civilnog društva.

Ukazuje se da je potrebno stvoriti okruženje pogodno za razvoj i finansiranje civilnog društva, koje je i dalje meta napada, uključujući i u parlamentu.

Revizija imenovanja sudija i tužitelja

Srbija je, kako se ocjenjuje, umjereno napredovala u oblasti reforme javne uprave i još uvijek mora osigurati zapošljavanje na osnovu sposobnosti i smanjenje broja zvaničnika koji visoke dužnosti obavljaju kao vršitelji dužnosti.

Potrebna je i jaka kontrolna uloga ministarstva u razvoju i koordinaciji javne politike, kao i jedinstven mehanizam prioriteta za sve investicije, bez obzira na njihovu vrstu i način finansiranja.

U izvještaju se konstatira da je u pravosudnom sistemu Srbije postignut ograničen napredak.

Evropska komisija ocjenjuje da je “poslije usvajanja ustavnih amandmana, potrebna temeljita revizija sistema imenovanja sudija i tužilaca i vrednovanja njihovog rada, kako bi se omogućilo zapošljavanje i napredovanje zasnovano na sposobnosti, pošto sadašnji pravni okvir nije u dovoljnoj mjeri garancija protiv potencijalnog političkog uticaja na sudstvo”.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO