Peticija u Austriji: Stop ustaškom skupu u Bleiburgu

Otvorena je i Facebook stranica (STOP Ustascha) na njemačkom i hrvatskom 'Inicijativa: Reci Ne ustašama na Bleiburgu' (Facebook/Stop Ustascha)

U Austriji je potpisana peticija protiv komemoracije u Bleiburgu, izvještava državna televizija ORF.

Predstavnici 21 organizacije, od političkih do kulturnih, zatražili su da se zabrani skup na Loibacher Feldu. Ističu da je riječ o fašističkom okupljanju, kakvo prema austrijskom Ustavu nije dozvoljeno.

Peticiju su predali Uredu guvernera pokrajine Koruške Peteru Kaiseru. Organizatori peticije tvrde da je riječ o komemoraciji ustašama koji su ondje bili predani tadašnjim jugoslavenskim vlastima. Otvorena je i Facebook stranica “STOP Ustascha” na njemačkom i hrvatskom ‘Inicijativa: Reci Ne ustašama na Bleiburgu’.

Karl Oellinger iz stranke Zelenih prije dvije sedmice pozdravio je zabranu nastupa Marku Perkoviću Thompsonu te stoga u slučaju okupljanja u Bleiburgu očekuje jednako brzu i odlučnu reakciju.

Okupljanje radikalnih desničara

I Harald Walser, glasnogovornik Zelenih, je kazao da takva okupljanja postaju sve veća i da su organizacije, koje ograniziraju okupljanja ustaša, zadnjih godina kupovale posjede na kojim su postavljale bine, spomen-obilježja. Čak su, kako navodi, postavile i jedno groblje.

Der Standard citira neke od austrijskih antifašističkih organizacija koje tvrde da je riječ o najvećem okupljanju radikalnih desničara u Evropi, koje se prikriva pod naslovom crkvene komemoracije.

Navodi se i da se očekuje 15 hiljada učesnika na subotnjoj komemoraciji.

S druge strane, institucija koja je zadužena za odbranu Ustava u Koruškoj navodi da je ocjena da se radi o okupljanju ekstremnih desničara pogrešna.

“To je crkvena komemoracija i obilježava se već 30 godina. Učesnici su 98 posto članovi porodica onih koji su pali. Bilo je manjih incidenata, ali pored toga ništa nikad nije bilo“ , kazao je agenciji APA Helmut Mayer iz te institucije.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje hrvatskih vojnika i civila koji su se na kraju Drugog svjetskog rata, u maju 1945. godine, htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj.

Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima poznatima kao Križni putovi.

Tačan broj stradalih Hrvata, vojnika i civila na Bleiburgu i Križnim putevima, još nije utvrđen, a po do sada poznati podacima radi se o desecima hiljada.

Izvor: Agencije