Poljoprivrednici u Srbiji sami navodnjavaju njive

Srbija se i dalje bori s tropskim vrućinama. Suša koja je prati, kažu poljoprivrednici, ozbiljno je ugrozila, prije svega, prinose soje, kukuruza i suncokreta, ali i pojedinih vrsta voća.

Al Jazeera je istražila kako se s time nose mala poljoprivredna gazdinstva iz sela Kožuara, u centralnom dijelu Srbije, i računaju li i u kojoj mjeri na pomoć države.

Poljoprivrednika Zorana Stanojevića ekipa Al Jazeere je zatekla na njivi. Njegovih 20 hektara pod sojom i kukuruzom uspješno odolijeva vrućinama.  

“Ja sam napravio višenamensku cisternu jer služi za više operacija, a najpotrebnija je ona za zalivanje kukuruza i soje”, priča Stanojević.

Na improvizovanom sistemu za navodnjavanje i zaprašivanje, radio je cijele zime. U cisternu je uložio gotovo 1.500 eura jer drugog izbora, kaže, nije ni imao.

“Pomoći od države, što se tiče toga, nikakve nema. Samo, što se kaže, uzdaj se u se i u svoje kljuse. To je uvek bilo i tako će i ostati”, ukazuje.

U poljoprivredi, dodaje, manjak novca i snalažljivosti, skupo se plaća.

“Na parceli Zoranovog komšije koji je, kad i Zoran, zasadio soju, razlike u prinosu su više nego očigledne. Suša je učinila svoje”, javlja Al Jazeerina reporterka Anne Marie Ćurčić.

Navodnjavaju samo tri posto njiva

Većina od 628.000 porodičnih gazdinstva u Srbiji, kaže agroekonomist Miladin Ševarlić, pitanje navodnjavanja rješava samostalno.

“I to nije tako loše, ali je loše što je infrastrukturni pristup koji treba da bude na teret budžeta države praktično vrlo mali i nekako poljoprivreda, pored silnih predizbornih obećanja, zaklinjanja u razvojne šanse i tako dalje, uvek ostaje na dnu liste prioriteta”, upozorava Ševarlić.

U Srbiji 12 posto gazdinstava navodnjava samo tri posto poljoprivrednog zemljišta.

Potanji budžet nadležnog ministarstva od blizu 340 miliona eura tome ne ide u prilog, kao ni činjenica da Srbija još ne koristi odobrenih 175 miliona eura iz pretpristupnih IPARD fondova, namijenjenih unapređenju ruralnog razvoja.

“Korišćenje IPARD fondova još nije aktuelno budući da nije raspisan konkurs, čak nisu ni obezbeđeni kadrovski resursi u Upravi za agrarna plaćanja koji bi mogli da prate i realizuju taj projekat”, napominje Ševarlić.

Čim država odobri zapošljavanje kadrova, problem će biti riješen, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

“Do juna sledeće godine očekujemo samo poveravanje tih poslova od strane EU, od strane Brisela. Naravno, uvek administracija. Postoji mogućnost određenih kašnjenja u nekoliko meseci, ali očekujemo da ćemo zaista prve pozive uspeti da objavimo do kraja prve polovine sledeće godine”, najavljuje Dragan Mirković iz Ministarstva poljoprivrede Srbije.

Na taj će poziv do 2020. moći da konkurišu i poljoprivrednici poput Zorana Stanojevića.

Izvor: Al Jazeera