Srbija i Kosovo nastavili pregovore

Poslije skoro godinu dana zastoja, u Briselu su nastavljeni pregovori Srbije i Kosova oko provođenja Briselskog sporazuma. Delegacije predvode premijeri Aleksandar Vučić i Isa Mustafa, dok u dijalogu posreduje Federica Mogherini, koja je na poziciji šefice evropske diplomatije zamijenila Catherine Ashton.

“Nadam se da će večerašnji sastanak biti zaključen pozitivnom ocjenom”, rekla je Mogherini uoči dijaloga, kojem posreduje prvi put.

Smatra i kako će prvi sastanak Vučića i Mustafe biti veoma važan, podsjećajući kako je EU uspješno posredovala u dijalogu Beograda i Prištine prethodnih godina

Na novoj rundi dijaloga Beograda i Prištine bit će razmotreno koliko se do sada stiglo u realizaciji Briselskog sporazuma, ali i koji će naredni koraci biti napravljeni u normalizaciji odnosa dvije strane.

Osim o normalizaciji odnosa, dvije strane bi mogle razgovarati i o imovini. Iz Beograda je najavljeno da će na sto staviti pitanje vlasništva, prije svega nad rudarskim basenom Trepča i hidrocentralom Gazivode.

Hidroelektrana kao problem

Prije 38 godina, u vrijeme bivše Jugoslavije, na lokaciji Gazivode je podignuta brana i stvoreno jezero. To je izvor struje i vode Zubinog potoka, opštine na sjeveru Kosova gdje većinom žive Srbi, ali i jedini izvor prihoda za lokalne stanovnike.

“Ovo je mesto tako brdovito da tu nekim drugim poslom se ne bi mogao čovek baviti da bi opstao. Jedini radim u porodici, žena mi ne radi, skoro sam sina oženio i bez posla je. Decu sam školovao od ovog, tako da mnogo znači – ne samo za mene, nego za ovaj ceo kraj”, kaže Branislav Radojević, radnik HE Gazivode.

Ukupno je 60 radnika zaposleno u hidroelektrani, koja u zimskom periodu proizvodi trećinu električne energije za sjever Kosova. Ipak, veći značaj za Srbe i Albance Gazivode imaju kada je riječ o vodi.

“Jezero Gazivode bitno je zbog snabdevanja vodom severnog, ali i centralnog dela Kosova. Samo jezero ima oko 380 miliona kubika vode. Kada se voda pušta iz jezera, iz ovih odvoda izliva se devet kubika u sekundi”, javlja Al Jazeerin reporter Marko Subotić.

Priština traži da preuzme upravljanje, jer vodu iz jezera želi iskoristiti za hlađenje turbina u termoelektrani Obilić. Beograd to ne dozvoljava. Jezero Gazivode, kao i rudarski basen Trepča, vidi kao svoju imovinu, kažu, jer su izgrađeni novcem iz Fonda za razvoj Srbije.

“Ako želimo da budemo deo progresivnog sveta, ako želimo da poštujemo međunarodne principe i pravila, onda je vlasništvo i pitanje imovine jedno od temeljnih pitanja. Vlada Srbije neće dozvoliti nijedan akt pokrajinske Vlade Kosova koji bi mogao taj princip da naruši”, tvrdi ministar privrede Željko Sertić.

Srbija želi kompromis

Premijer Srbije ranije je izjavljivao da je spreman na kompromis, ali da Priština ne može uzeti sve. Vučić najavljuje da će pitanje imovine pokrenuti na pregovorima u Briselu, no druga strana to odbija.

“Mi ćemo raditi sa svim našim zajednicama kako bi riješili njihove probleme, ali ni u jednom trenutku nećemo dozvoliti da pregovaramo o onome što pripada Kosovu, jer smatramo da je imovina neotuđivo pravo građana Kosova i tiče se suvereniteta Republike Kosova”, ukazuje kosovski premijer Isa Mustafa.

Za međunarodne zvaničnike pitanje imovine na Kosovu je važno, ali dvije strane, kažu, prije toga trebaju realizirati sve dogovoreno Briselskim sporazumom.

“U jednom trenutku svakako će biti otvoreno pitanje imovine, ali za napredak Srbije ka Evropskoj uniji potrebno je da bude realizirano sve što je do sada dogovoreno”, smatra Michael Kirby, američki ambasador u Beogradu.

Brezovica je bila sporno imovinsko pitanje, ali ponudom francuskog konzorcija, vrijednom 400 miliona eura, i dogovorom da ne budu otpušteni radnici Srbi, taj skijaški centar postaje primjer prvog riješenog imovinskog spora Beograda i Prištine.

Protest u Briselu

Uoči nove runde dijaloga Srbije i Kosova, u Briselu se u ponedjeljak okupilo i tridesetak predstavnika kosovskog opozicionog Pokreta Samoopredjeljenje. Protive se bilo kakvim pregovorima s Beogradom. Noseći kosovske zastave i transparente, poslali su poruke vlastima da ne daju rudnik Trepča.

Smatraju da situacija na Kosovu ovim stalnim dijalogom postaje sve teža i kažu da se o ljudskim pravima, pravdi i suverenitetu ne može pregovarati.

U isto vrijeme, premijer Mustafa obećao je da će raditi na intenzivnijem dijalogu s građanima, kako bi spriječili masovne odlaske stanovnika Kosova u zemlje EU-a. Upozorava ih da nije lako dobiti azil u tim zemljama. Najavio je nove projekte, koji će omogućiti radna mjesta u poljoprivredi i sektoru informacionih tehnologija.

Kosovska obavještajna agencija procjenjuje da je tokom posljednjih nekoliko mjeseci Kosovo napustilo oko 50.000 građana, što je gotovo tri posto ukupnog stanovništva. Mustafa je pozvao Beograd na saradnju kako bi riješili problem imigranata.

Pomoć iz Austrije i Njemačke

“Nijedna zemlja nema potrebu ili obavezu zadržati naše građane kao izbjeglice. Srbija nas treba podržati u tome tako što neće otvarati granice koje omogućavaju odlazak ljudi preko njihove države. To je zato što naši građani mogu ući u Srbiju samo s ličnom kartom, ali s tim dokumentom se ne mogu vratiti na Kosovo. Za nas je važno da se ovi zahtjevi što prije uvaže te da se imigranti što prije vrate na Kosovo”, ukazuje Mustafa.

Granična policija Srbije spriječila je u međuvremenu novu grupu od 20 osoba u prelasku državne granice, a radilo se o građanima Kosova koji su kod Subotice pokušali preći u Mađarsku.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije održalo je sastanak s delegacijama policije Austrije i Njemačke, na kojem je dogovoreno da se pojača kontrola granica.

Dogovorena je pomoć Graničnoj policiji Srbije u tehničkim sredstvima, odnosno termovizijskim kamerama. Iz MUP-a Srbije su, također, najavili povećanje broja graničnih policajaca, ali i žandarmerije kako bi spriječili ilegalne prelaske. 

Izvor: Al Jazeera