Izetbegović: Moćnici u RS-u brane sebe

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je kako je izlaz iz krize među političkim predstavnicima entiteta u toj zemlji u provođenju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je ranije, na njegovu apelaciju, dio Zakona o praznicima u bh. entitetu Republika Srpska proglasio neustavnim.

“Ne možemo odustati od borbe za svoja prava, korištenja onoga što nam je Ustav i zakon omogućio u borbi protiv nedvosmisleno jasne diskriminacije zato što ćemo imati neku reakciju, prepasti se toga kakva će biti reakcija. Proći će. Biće reakcija, ali one će proći i prije ili kasnije sve odluke Ustavnog suda će biti provedene”, rekao je Izetbegović u intervjuu za Anadoliju.

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ujedinila je poziciju i opoziciju u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a kako kaže Izetbegović, ranije je bilo nagovještaja o privremenom ujedinjenju u vezi s tim pitanjem “s obzirom na ovo što [predsjednik RS-a Milorad] Dodik radi, stalno insistiranje na etničkim pitanjima gdje teži da ljudi zaborave prazan stomak, da im se opet nametnu neke teme, entitetske, nacionalne koje bi im odvukle pažnju od pravih, realnih problema”.

“Ali mi je takođe rečeno da će to biti privremeno. Naravno da će ljudi koji su izborili vlast na nivou države koji imaju grčevitu borbu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Dodikom ostati u vlasti. Ne pada im na pamet da izađu iz vlasti”, dodao je.

Izetbegović smatra da nedavnom odlukom o prekidu saradnje sa Sudom i Tužilaštvom Bosne i Hercegovine te Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) “moćnici u RS-u brane sebe”.

“Neću izmisliti toplu vodu, to je već etabliran stav u javnosti da moćnici u RS-u brane sebe. Na pitanjima hapšenja ratnih zločinaca ustvari žele da zaustave sistem kojeg se boje da će jednog dana pokucati na njihova vrata pa ih pitati otkud im neke vile u Beogradu, otkud im ogromna imanja, gdje su nestale stotine miliona maraka iz banaka koje se urušavaju u Republici Srpskoj. Jedno vrijeme je tamo išlo dosta dobro, prodat je Telekom, uzeti su krediti, povećane su plate u raznim segmentima, a sad to sve ide unazad, narod je sve siromašniji, sve teže živi. Uskoro će početi da se pita taj isti narod otkud nekim ljudima čije su plate par hiljada maraka vrijednosti od par miliona eura, kako su došli do toga. Neće to pitati samo narod, pitat će i Tužilaštvo i zato je cilj zaustaviti Tužilaštvo, učiniti ga nefunkcionalnim, učiniti ga nenadležnim u tom dijelu Bosne i Hercegovine gdje žive ti politički moćnici”, pojasnio je Izetbegović.

Pitanje nadležnosti

Govoreći o neprovođenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, rekao je da “svako u ovoj zemlji treba da radi svoj posao”.

“Predsjedništvo nije nadležno za provođenje odluka Ustavnog suda i kad bi ono počelo da se bavi tuđim poslom onda bi amnestiralo one koje su odgovorni za provođenje ovih odluka. Većinom su to općine, ali evo i Brčko distrikt i kantoni. Svako treba da uradi svoj dio posla, ali isto tako tužilaštvo bi trebalo da ih inicira. Mislim da bi jedna presuda po članu 239. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine gdje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina za neprovođenje odluka Ustavnog suda pokrenula pozitivan domino efekat, pa bi svi požurili da te odluke provedu”, rekao je Izetbegović.

Vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, u kojoj je učestvovao i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), donijela je, kaže Izetbegović, sve referentne odluke koje se odnose na put te zemlje ka članstvu u NATO-u.

“To što su se neki predomislili, pa sada počinju da prave probleme u tom smislu će vjerovatno biti njihova stvar. Mislim da će se te garniture političara mijenjati. Smatram da će ova loša socioekonomska situacija jednostavno odnijeti neke garniture koje koče sve u ovoj zemlji i evropski put i stabilizacije i oporavak ekonomije i evo, put ka NATO-u. Referentne su ranije odluke, referentan je zakon, oni su važeći, bitni, i to će biti brže ili sporije provedeno. Mi imamo u ovome času na nivou države u koaliciji Savez za promjene. Imate jednu garnituru srpskih političara iz RS-a koji predstavljaju skoro polovinu glasačkog tijela koji nisu protiv preuzimanja MAP-a (Akcijski plan za članstvo u NATO-u). Što se tiče referenduma, referendum se o ovakvim pitanjima  može raditi na nivou nacije, na nivou države, ne na nivou entiteta. Možda jednog dana i to uradimo. Mislim da bi na nivou Bosne i Hercegovine bilo negdje oko 80 posto glasača ‘za'”, ocijenio je Izetbegović.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine osvrnuo se i na obaveze koje ta zemlja treba ispuniti prije podnošenja kredibilne aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, što je planirano početkom 2016. godine.

Nužni potezi

“Potrebno je izvršiti prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), definisati koordinacijski mehanizam i mislim da smo blizu i sa jednim i sa drugim. Ali, ako se zaista krene sa problemima u Bosni i Hercegovini sa referendumima i krizama, Evropa će biti sve manje raspoložena da s nama krene u pregovore, jer oni žele da razgovaraju sa državom koja je stabilna. Njima nije potrebna nestabilna država u članstvu. Mislim da, ipak, do neke jače destabilizacije neće doći jer to bi bilo protiv interesa svih, uključujući i ove koji proizvode nestabilnost u Bosni i Hercegovini. To bi samo ubrzalo njihov kraj. U RS-u situacija se na dnevnoj osnovi mijenja u lošem smislu”, rekao je Izetbegović i dodao kako misli da će “oni koji vode dezintegracijske procese u Bosni i Hercegovini početi na vrijeme da koče, da odustanu od toga”.

Osvrnuvši se na nedavnu posjetu Ankari, rekao je kako Bosna i Hercegovina i Turska imaju izvanrednu saradnju te da su odnosi lidera tih zemalja prijateljski i bratski. Međutim, ekonomski odnosi to ne prate.

Podsjećajući da je turska vlada putem Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) u Bosnu i Hercegovinu investirala više od 300 miliona konvertibilnih maraka (blizu 150 miliona eura) te da je turska vlada omogućila kreditne line u ukupnom iznosu 150 miliona eura i kvotu na izvoz mesa, Izetbegović je kazao kako su napravljeni snažni iskoraci u sferama o kojima direktno odlučuje vlada Turske.

“Kada je u pitanju privatni biznis, tu je problem do nas. Privatni biznismen će doći samo tamo gdje je siguran da može dobro, brzo poslovati, gdje nema korupcije, gdje su procedure jasne. Bosna i Hercegovina radi na tome. Mi smo prošle godine kroz reformsku agendu na listi konkurentnosti se popeli za skoro 30 mjesta”, rekao je Izetbegović.

Sve što je Turska radila u Bosni i Hercegovini i regiji, podsjeća, bilo je dobronamjerno, te očekuje da će i u budućnosti ta zemlja nastaviti takav odnos.

“To je bio jedan smirujući odnos koji je pomogao Srbima, Bošnjacima, Hrvatima da se neke pokidane niti ponovo povežu. Podržava nas na našem evropskom putu, NATO putu i nikad nema neke kontrazahtjeve. Ali, ono što je bitnije je uloga Turske u jednom nestabilnom regionu. Imate jednu stopu stabilnosti, Tursku koja je na takvom geostrateškom položaju da je povratila ovdje stabilnost. Bilo je tendencija da se destabilizuje i Turska. Ona je vratila svoju stabilnosti i snagu, uvjerila sve, i one koji je vole i ne vole, da je jedna sila na koju se može osloniti. Pogledajte koliko je samo Sirijaca našlo smještaj u Turskoj”, rekao je Izetbegović.

Bez priznanja Kosova u dogledno vrijeme

Bosna i Hercegovina, predviđanja su Izetbegovića, u dogledno vrijeme neće priznati nezavisnost Kosova. Izjava šefa bosanskohercegovačke diplomatije Igora Crnadka da u tom mandatu Vijeća ministara nezavisnost Kosova neće biti priznata, smatra Izetbegović, samo je njegova procjena.

“Gospodin Crnadak provodi politiku koju određuje i kreira ovo Predsjedništvo. Šta će se desiti, to će odlučiti ovo Predsjedništvo, a Crnadak će to provesti. Ne vjerujem da ćemo priznati Kosovo u dogledno vrijeme. Vjerovatno je ta njegova prognoza tačna, jer imamo snažan otpor političara iz RS-a, pa i od člana Predsjedništva gospodina Ivanića. A bez njega to ne možemo uraditi. Što se tiče bezviznog režima, mi ga nemamo ni sa nekim zemljama koje smo priznali prije 20 godina i koje su priznale nas. Nećemo moći uraditi stvar s bezviznim režimom, ali možemo jako olakšati izdavanje viza. One mogu biti izdavane i u Skoplju i u Beogradu i na tome se radi, da se ta procedura olakša i pojednostavi tako da se ostvari intenzivna komunikacija, jer u ovom času trpi i naša i njihova privreda zbog te usporene komunikacije”, rekao je Izetbegović.

Iako su odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije sve bolji, naveo je da je u proteklom periodu bilo određenih kriza, koje su uspješno prevaziđene.

“Jedna teška kriza je bila u vremenu incidenta koji se desio u Srebrenici, ali smo je prevazilazili. Mislim da smo je u velikoj mjeri prevazišli. Nakon toga je gospodin Vučić dolazio par puta u Bosnu i Hercegovinu, posljednji put u Srebrenicu. Očigledno imamo želju srbijanske strane da se odnosi popravljaju. Mi ćemo odgovoriti tako. Naravno još uvijek je to sve većinom na razini riječi, ali u jednoj od Božijih knjiga stoji, ‘prvo bijaše riječ’. Svemu prethodi dobra ili loša riječ. Ovaj put su to dobre riječi i mislim da će ih pratiti dobri i pozivni procesi”, kazao je Izetbegović.

Zajednički projekti u regiji

Zajednički projekti zemalja regije poput Jadransko-jonske autoceste jesu vrlo realna stvar, smatra Izetbegović.

“Ne može ovaj dio Evrope ni postati dijelom uređenog sistema sa ovakvom infrastrukturom. Dakle, gradit će se aerodromi, energetski objekti, gradit će se željeznice, luke, autoputevi, sistem brzih cesta, i to će da podigne građevinsku operativu i u njoj zaposli stotine hiljada ljudi u građevinskoj operativi, a ona za sobom povlači skoro stotinu drugih grana industrije”, pojasnio je.

Rusija u Vijeću za implementaciju mira (PIC), suprotstavljajući se mišljenju drugih članica istovremeno, mišljenja je Izetbegović, vjerovatno “štiti poziciju RS-a i jača svoj utjecaj u Bosni i Hercegovini i regiji”.

“Mislim da nakon slabosti Rusije prije 15 do 20 godina, kada je bila ekonomski skoro na koljenima, a time politički i strateški, sada imamo jedno jačanje i iživljavanje, pokazivanje mišića nakon te slabosti. Nadam se da će to proći, da će Rusija taj psihološki momenat prevazići, jer vidimo šta se desilo u Ukrajini, šta se dešava u Siriji gdje Rusija napada Turkmene koji ratuju protiv ISIL-a i protiv Assada. Vidimo šta se dešava sa ulaskom u NATO Crne Gore, pa i ovo sa PIC-om gdje je Rusija svaki put kontra ostalih. Očekujem da se te stvari prevaziđu, jer će nanijeti štetu i Bosni i Hercegovini i regionu i svijetu, a ponajviše Rusiji. Teško da se Rusija može sudariti sa zapadnim svijetom, sa zapadnom alijansom ekonomski i na drugi način, a da ne izvuče za sebe teške probleme”, rekao je Izetbegović.

Godinu na izmaku, prema riječima Bakira Izetbegovića, obilježili su 20. godišnjica genocida u Srebrenici, sa svim onim što ju je pratilo, stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, posjeta pape Franje, usvajanje zajedničke izjave lidera političkih partija i povratak na put ekonomskog oporavka.

Moguće ujedinjenje kantona

“Ali, po meni je ipak, glavna stvar koja se desila u Bosni i Hercegovini jedna kumulacija niza odluka i niza događaja koji su Bosnu i Hercegovinu vratili u tračnice reformskog puta i ekonomskog oporavka. Mi smo prvi put nakon Dejtona sami napravili koaliciju bez snažne podrške i medijacije međunarodne zajednice. Bosna i Hercegovina je vraćena na evropski put, pa i na NATO put”, rekao je.

U narednoj godini, smatra Izetbegović, Bosna i Hercegovina treba očuvati stabilnost, nastaviti snažnu podršku integracijskim procesima i zaustaviti dezintegracijske pokušaje: “Po meni posljednje ispade, posljednje pokušaje dezintegracije, ograničavanja utjecaja države na dijelove teritorije.”

“Mislim da ćemo u narednoj godini provesti odluku Ustavnog suda u vezi sa statutom Grada Mostara, postići rješenje o pitanju Sejdić-Finci, strukturalni dijalog bi trebao dobiti svoj epilog. Možda će se krenuti u ujedinjavanje pojedinih kantona, jer neki od njih su neodrživi. Po meni bi trebalo krenuti od Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog, koji su multietnički i imaju isti ustavni režim. Mislim da bismo time krenuli ka pojednostavljivanju administracije, jer u ovome času Bosna i Hercegovina ima preko 600 parlamentaraca, 13 ustava, 14 zakonodavnih tijela, 167 ministara. Mislim da je pravi put krenuti u ujedinjavanje kantona, izbjegavajući pri tome da se prave etnički čiste jedinice. Da bismo izbjegli optužbu o stvaranju nekih novih etničkih entiteta, ali evo ako bismo uradili to sa SBK-a i HNK-a prvi iskorak, onda bi to bilo u startu dalje onemogućeno”, rekao je Izetbegović.

Izvor: Agencije