Sudije u Srbiji sude se s državom

Čak 700 sudija iz Srbije, koji početkom 2010. godine nisu ponovo izabrani na pravosudne funkcije, tuže državu za isplatu materijalne štete.

To čine jer su bili bez posla, a dobijali su naknade koje su bile manje od plate koju bi primali. Odlukom Ustavnog suda Srbije reforma pravosuđa je poništena, a sve sudije su krajem 2013. godine vraćene na posao.

Dragan Obradović, sudija Višeg suda u Valjevu, u pravosuđu radi 26 godina. Godine 2010. nije prošao reizbor.

Kaže da bi najradije zaboravio nepravdu koja mu je učinjena. Tvrdi da u njegovom slučaju nisu postojali jasni kriteriji za smjenu. Pored svega, već tri godine u javnosti ga prate neprijatne scene.

“Onda doživljavate na ulici da pojedini kriminalci kojim sam sudio, pošto sam ceo život radio u krivici, laju za vama, dobacuju, doživljavate razne neprijatnosti, zbog kojih biste se sakrili u mišiju rupu… A pritom znam da nemam razlog da se krijem bilo gde i od bilo koga, jer znam da sam svoj posao radio pošteno časno i profesionalno”, priča Obradović.

Šteta i do 15 miliona eura

Tako misli još 700 sudija, koji su u Pravobranilaštvu Srbije pokrenuli parnice za nadokandu štete. U prvom stepenu odlučeno je za gotovo 170 postupaka, od čega je desetak presuda postalo pravosnažno.

“Kada se završe parnice između neizabranih sudija i sudova, Srbiju bi, prema procenama radnika u pravosuđu, ceo taj proces mogao da košta blizu 15 miliona evra, budući da nema tužbe ispod 10.000 evra”, izvještava reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.

U Ministarstvu pravde Srbije navode da nemaju precizan podatak o konačnom iznosu odšteta, jer ona zavisi od odluke suda u svakom pojedinačnom slučaju.

Ipak, računaju na znatnu sumu koju će država morati isplatiti sudijama.

Isplate na osnovu tužbi neizabranih sudija u najvećoj mjeri će negativno utjecati na budžet države Srbije.

Sudije i tužioci koji nisu reizabrani tuže državu i za nematerijalnu štetu. Ona se odnosi na povredu sudske časti i dostojanstva, zbog medijske hajke koja je tih godina vođena protiv njih.

“Mislim da je to normalno da se istraje u svojim pravima. Uostalom, da nismo bili principijelni i da nismo istrajavali u svojim pravima ne bi ni bilo situacije da se te sudije vrate na posao, ne bi se ni ispravila ta velika povreda vladavine prava koja je u Srbiji urađena i po kojoj je Srbija postala poznata u svetu”, tvrdi Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.

Sporo donošenje presuda

U Komitetu pravnika za ljudska prava kažu da su sve evropske institucije ukazivale na to da Zakon o sudijama nije dobar.

Smatraju da je Ustavni sud mogao ranije reagirati, zbog čega bi se Pravobranilaštvo moglo nagoditi sa sudijama i tužiocima.

“Već 2010. godine mi smo mogli te sudije vratiti na posao, da obnovimo postupak i da, sa druge strane, šteta, koja je sada ogromna, bude daleko manja”, kaže Katarina Lazarević iz YUCOM-a.

Reformu pravosuđa provodila je vlast na čijem čelu je bio Boris Tadić. Glavni kriterij za smjenu sudija bilo je sporo donošenje presuda.

Godine 2012, poslije izbora, Ustavni sud Srbije donio je odluku da su sudije nezakonito smijenjene. Do danas je na posao vraćeno 590 sudija.

Izvor: Al Jazeera