U Vranju se “mnogo bijedno živi”
Sve je spremno za glasanje na jugu Srbije, jednom od najsiromašnijih dijelova države. Dva najveća grada regije – Leskovac i Vranje – nekada su bili industrijski centri.
Stopa nezaposlenosti u Vranju danas je blizu 30 posto i veća je od stope nezaposlenosti u Srbiji, koja iznosi 21 posto. Samo trećina od gotovo 59.000 radno sposobnih ljudi i radi.
Blizu 300 eura je prosječna plaća, ali većinom stiže iz gradskog i državnog budžeta. U Yumcu, nekadašnjem tekstilnom gigantu, prosječna plaća je 100 eura i kasni već sedam mjeseci.
U južnoj Srbiji uvijek će vas dočekati uz dobrodošlicu, bez obzira na sve izraženiju neimaštinu. Nekadašnje privredno čudo Srbije, grad Vranje, posljednjih godina predstavlja čudo jedino po tome što pojedini radnici žive cijeli mjesec s plaćom od približno 100 eura.
Konstantno u dugovima
“Mi mnogo bedno živimo, a najteže je onim porodicama gde i suprug i supruga rade zajedno u istoj firmi, kao što je moj slučaj”, kaže Momir Stošić, radnik Yumca.
Stošićevi kažu da su konstantno u dugovima. Osnovne životne namirnice uzimaju u lokalnim malim prodavnicama, a plaćaju ih kad prime plaću.
“Danas primimo platu, od večeras počinjemo novo zaduženje”, kaže Stošić.
Ni oni kojima supružnici ne rade u istoj firmi u Vranju ne žive ništa bolje.
“Moj muž radi u Simpu. On je uzeo kredit i dozvoljeni ‘minus’ u banci. Pet meseci u Simpu ne prima platu i banka ga zove svakog dana da to nadoknadi, a on nema čime da nadoknadi, jer i ja sedam meseci nemam u Yumcu platu”, priča Snežana Veličković, zaposlena u Yumcu.
Radnici Yumca pažnju na svoje probleme skrenuli su nedavnom blokadom međunarodnog autoputa. Istog dana država je reagirala i isplatila jednokratnu pomoć od blizu 200 eura po radniku.
“Vi ne možete da shvatite taj osećaj kad su došle te pare… Koliko je bilo osmeha radnicima na licu, jer nisu do unazad devet godina primili takvu svotu novca”, kaže Snežana Veličković.
Ljubav prema kafanama
Od gotovo 80.000 stanovnika u Vranju, prema evidenciji Službe za zapošljavanje, posao aktivno traži gotovo 9500 ljudi. Taj broj godinama se ne mijenja.
“Nažalost, nacionalna služba ne može da otkriva nova radna mesta, niti da utiče na poslodavce da zaposli određena lica. Nekih velikih oscilacija, odnosno povećanog broja nezaposlenih lica, u odnosu na prethodni period – nema”, izjavio je Dragana Nakić iz Nacionalne službe za zapošljavanje.
Da sve što je južnije ne mora biti i tužnije možda najbolje pokazuje ljubav Vranjanaca prema kafanama.
“Za kafanu kažu da najbolje oslikava stanje u društvu. U Vranju su kafane pune, ali za 30 eurocenti ovde možete popiti domaću kafu i času mineralne vode”, izvještava iz Vranja reporter Al Jazeere Zoran Kosanović.
Opuštanje, čak i uz tako niske cijene u pojedinim kafanama u Vranju, sebi može priuštiti tek četvrtina stanovnika. A toliko ih je, prema zvaničnim podacima, zaposleno.
Izvor: Al Jazeera