I Crna Gora uvodi red u javne finansije

Pripremom zakona o fiskalnoj i budžetskoj odgovornosti, Crna Gora planira uvesti red u javne finansije te smanjiti javnu potrošnju i zaduživanje.

Usvajanjem zakona ta bi zemlja ušla u društvo onih koji već imaju slične zakone, donesene proteklih godina kao odgovor na ekonomsku krizu.

Na konkretnom primjeru bankarskog kredita u iznosu 135 miliona eura, koji nije spasio Kombinat aluminijuma Podgorica od bankrota, dug su platili građani Crne Gore, jer je država bila jamac za kredit.

Revizija je pokazala kako je to bilo bez osnova, javlja Al Jazeerina reporterka Milica Marinović, pa novi zakon kaže – tako više neće moći.

“Kada je riječ o izdavanju garancija, onda je 15 posto nivo izdavanja garancija, i to samo garancija za razvojne projekte”, pojašnjava Radoje Žugić, crnogorski ministar finansija.

Odgovornost političara

Najveći razvojni projekt u Crnoj Gori ove godine je gradnja autoputa, a novi zakon predviđa i direktnu odgovornost Ministarstva finansija i samog ministra, ako se ne budu držali budžeta.

“Definisali smo i mjeru te odgovornosti u procesu prekršajne odgovornosti, a svakako da ministar finansija za ono što radi u dobroj vjeri ili ako uradi nešto grubom nepažnjom ili iz nehata, prosto postoji veći nivo odgovornosti, političke i svake druge. Ostavka se podrazumijeva ako napravite prekršaje”, dodaje ministar Žugić.

Velike promjene su definiranje nivoa deficita ispod tri posto i javnog duga ispod 60 posto bruto društvenog proizvoda. U slučaju prekoračenja, slijedi automatski rebalans, uz napomenu kako će Crna Gora ubuduće praviti trogodišnji budžet.

Prvi put uvode se i kazne od 200 do 4.000 eura za one koji prekrše Zakon o budžetu, a sve će nadgledati novoformirana budžetska inspekcija i Savjet za finansijsku stabilnost.

Dodatno definirati zakon

Civilni sektor smatra da su kazne male, a novi zakon nedorečen u području prekršajne odgovornosti.

“Prije svega, govorimo o nadležnosti za pokretanje postupka, gdje nije jasno da li će i Državni revizor, kao jedina institucija koja je do sada otkrivala prekršaje, moći da pokrene postupak. Ako se sjetimo zakona o javnim nabavkama, o finansiranju političkih partija i čitavog scenarija prebacivanja odgovornosti, onda možemo vidjeti da je ovo problem i da ovo treba dodatno definisati”, ukazuje Marko Sošić iz nevladine organizacije Institut alternativa.

Analitičarka Mila Kasalica kaže da zakon ne rješava goruće probleme.

“Čim ne da rješenje na kratki rok, onda se nastavlja ovo naše stanje u kome možemo da isplatimo 140 miliona sa kamatama, a da rebalans nije rađen, što po svim kontrolnim mjerilima ne odgovara situaciji”, navodi Kasalica.

Javni dug Crne Gore trenutno iznosi 50 posto BDP-a, a zemlja se ove godine planira zadužiti za još 225 miliona eura.

Izvor: Al Jazeera