Novi premijer Kosova – politički učenik Azema Vllasija

Isa Mustafa na premijerskoj dužnosti zamijenit će Hashima Thacija (AFP)
Isa Mustafa na premijerskoj dužnosti zamijenit će Hashima Thacija (AFP)

Piše: Mladen Obrenović

Novi kosovski premijer Isa Mustafa nije novo lice na političkoj sceni Kosova, niti se pojavio iznenada. Naprotiv.

Uz profesionalni angažman na Univerzitetu u Prištini, preko aktivnosti u Savezu komunista Jugoslavije, sudjelovanja u lokalnoj vlasti, poslije i demokratskim promjenama, izgnanstva u nekoliko europskih država, do povratka na Kosovo, dužnosti gradonačelnika Prištine i preuzimanja Demokratskog saveza Kosova (LDK) sve do premijerske fotelje prošao je dug politički i profesionalni put.

Za 63-godišnjeg Isu Mustafu njegov će prvi politički mentor Azem Vllasi, koji ga je još krajem ‘70-ih prihvatio u Savez socijalističke omladine Jugoslavije, reći kako je „sretan spoj stare i nove škole, onih i ovih vremena“. U aktualnoj generaciji kosovskih političara, po Vllasiju, Mustafa posjeduje najdulje iskustvo.

„Budući da je po obrazovanju ekonomista, a iz njegovog rada bi se reklo da se više nego drugi na kosovskoj političkoj sceni razumije u razvojna i ekonomska pitanja, to je sada najvažnija stvar za Kosovo. Osobno jeste skroman čovjek i u sadašnjoj konstelaciji političkih odnosa može izgledati kao tih i miran među onima koji nisu po karakteru baš takvi, ali je za kosovske prilike Isa Mustafa na čelu Vlade Kosova optimalno ili, bolje rečeno, najbolje rješenje“, smatra Vllasi.

Iskusni političar, koji je još prije 40 godina došao na čelo omladinske organizacije i potom dugo vodio kosovske socijaliste, prati Mustafin angažman od njegovih političkih početaka. Sjeća se svih dekada u razvojnom putu novog kosovskog premijera – i vremena kad mu je bio politički učenik tokom ‘70-ih, i kad je bio čelnik izvršne vlasti u Prištini u ‘80-ima, kao i „priključenja prvoj političkoj formaciji novog vremena u vrijeme partijskog pluralizma“, a to je bio LDK koji je osnovao Ibrahim Rugova.

Tokom ‘90-ih Mustafa je živio u izgnanstvu, uglavnom u Njemačkoj, Švicarskoj, Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj, jer su mu srpske vlasti prijetile uhićenjem, a tada je obnašao i visoku dužnost u kosovskoj vladi u egzilu – bio je ministar gospodarstva i financija.

„Mustafa je bio u toj vladi u egzilu, koju smo imali za vrijeme srpske okupacije do 1999. godine, kada se bavio finansijskim pitanjima i prilozima koje je naša dijaspora skupljala da bi održavali u životu neke osnovne funkcije na Kosovu. Poslije povratka 1999. godine sve je aktivniji u stranci, a onda je prije četiri godine i preuzima“, taksativno navodi Vllasi.

Dva puta gradonačelnik Prištine

Uz znanstveno-istraživački rad i suradnju na brojnim međunarodnim projektima iz područja gospodarskog razvoja, Mustafa se početkom ovog stoljeća intenzivnije aktivirao u stranci. Takav angažman mu je donio i mjesto savjetnika predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua, kojeg je i naslijedio na čelu stranke. Dva mandata obnašao je i dužnost gradonačelnika Prištine – od 2007. do 2013. godine.

„Kad je to vrijeme u pitanju, ima tu dosta primjedbi – ne samo oko njegovog ličnog rada, nego i primjedbi na račun LDK-a. Pitanje je koliko je mogao da uvede red, jer je uvijek poslije rata uglavnom haos. I kao država bili smo novi, bez zakona koji mogu da djeluju, tako da je to bio jedan period kad nije bilo lako ni biti na prvom mjestu. Mislim da su u Prištini mogli nešto više nego što su učinili“, ocjenjuje Mustafinih šest godina na gradonačelnikoj dužnosti Kaqusha Jashari, još jedna iskusna političarka.

I ona je svojedobno bila na čelu kosovskih socijalista, te obnašala vodeće dužnosti strukturama Autonomne pokrajine Kosovo prije raspada Jugoslavije, te se sjeća Mustafe iz ‘80-ih kao „profesionalno vrlo sposobnog“ u ekonomskim poslovima.

„Sigurno je da ima i znanja, i iskustva, međutim radi se o tome da je u koalicijama na vlasti uvijek veliki problem što treba sve da se koordinira. Nije to jedna partija, nego više njih i to je demokratski sistem. Ako ima snage da ispliva, to je nešto drugo što zavisi i od angažmana ostalih“, smatra Jashari.

Ukazuje na činjenicu kako trenutačno vlast na Kosovu čine dvije najsnažnije stranke, te vjeruje da „zajedno mogu mnogo više ako imaju koordinaciju i dovoljno inicijative za dobrobit ljudi“.

„Nažalost, vrlo često se ne samo kod nas, nego i drugdje, laktovima bore za položaje i sve to više iz ličnih interesa, nego iz interesa naroda“, upozorava Jashari.

Vllasi: Ima znanje i iskustvo

Po mišljenju Azema Vllasija, „ne bi se reklo da je Mustafa čovjek sa nekom izraženom liderskom harizmom“, ali po njemu to nije otežavajuća okolnost u aktualnim političkim prilikama na Kosovu.

„Na mjestu premijera i moramo da se naviknemo da imamo čovjeka koji zna, koji se razumije u pitanja funkcioniranja vlasti i države, prije svega da se razumije u ekonomska i razvojna pitanja, jer sada nema nikakve politike bez ekonomije. Moramo da se naviknemo na to, a ne na nekoga koji ima harizmu, koji zna da lupi šakom o stol. Isa Mustafa nije od onih koji znaju lupiti šakom o stol, ali za tu funkciju ima osobine koje ga preporučuju da se od njega može očekivati rezultat“, smatra Vllasi.

Koalicija Demokratske stranke Kosova (PDK), sada već bivšeg premijera Hashima Thacija, i Mustafinog LDK-a mu je „najprirodnija s obzirom na izborne rezultate“. PDK je osvojio najviše glasova na lipanjskim izborima, dok je LDK bila druga po snazi. Ipak, za svog bivšeg političkog učenika, Vlasi ima i savjet.

„Mora da bude na visini zadatka koje zahtijeva premijerska funkcija jer nekad, u situaciji kad premijersko mjesto dobiva čovjek iz druge partije po izbornim rezultatima, oni iz najjače partije po broju mjesta u vladi uvijek nekako žele da dominiraju. Uz to, dosadašnji premijer Thaci postao je prvi potpredsjednik vlade i moguće da će htjeti i sa te pozicije da zasjeni Mustafu. Ipak, Isa Mustafa ne bi trebao to da dozvoli jer po znanju i iskustvu ima prednosti nad svim ostalima koje ima u vladi“, konstatira Vllasi.

Kritike opozicije

No, u podjeli fotelja u novoj Vladi Kosova, posebice čelnih mjesta, zastupnik pokreta Samoopredjeljenje Ilir Deda upozorava na identična rješenja kakva je u prošlom mandatu imala Vlada Srbije. Tada je Aleksandar Vučić, kao čelnik snažnije stranke, bio vicepremijer, a Ivica Dačić, čija je stranka imala slabiji izborni rezultat, bio premijer.

„Očigledno je da su Thaci i Mustafa, kad su dijelili resore u njihovoj vladi, pogledali i kako je to urađeno u Srbiji. Oni su iskopirali srbijanski model, jer druga po snazi stranka ima premijera, a prva zamjenika premijera i ministra vanjskih poslova. Umjesto da se ugledaju na razvijenije evropske demokratije i kako se vlada stvara u evropskim zemljama, oni su pogledali sjevernog susjeda i iskopirali njihove koalicione sporazume“, konstatira Deda.

Zamjera novoj vladi i što je prihvatila uvjete Vlade Srbije o sudjelovanju kosovskih Srba u vlasti na Kosovu, te smatra kako je stvorena „čudna vlada Isa Mustafa – Hashim Thaci – Aleksandar Vučić“.

„Saznali smo i da u potpisanom koalicionom sporazumu između Thacijeve, Mustafine i ‘beogradske’ Srpske liste postoji 12 uslova na koje se Vlada Kosova obavezala da će ih implementirati. U njihovom ekspozeu, istovremeno, nisu dali nijednu drugu obavezu o ekonomskom razvoju, borbi protiv korupcije i jačanju kosovske državnosti“, ukazuje Deda.

Za takav razvoj situacije proziva i dvije najsnažnije zapadne sile – SAD i Njemačku, ocjenjujući da su se „više rukovodile kratkoročnim interesima u očuvanju statusa quo na Kosovu, nego održivim, dugoročnim rešenjima koje će dovesti do toga da Kosovo bude uspešnija država nego što je bila do sada“.

„Očigledno je da će istinski problemi ostati u drugom planu, jer ni Demokratska stranka Hashima Thacija, ni Demokratski savez Ise Mustafe nisu baš proslavljeni time da su unapredili demokratske tokove na Kosovu“, zaključno procjenjuje Ilir Deda.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO