Imena ubica Ćuruvije poznata, ali se taje

Komisija za istraživanje ubistva novinara u Srbiji došla je do imena osoba koje bi mogle stajati iza ubistva novinara Slavka Ćuruvije, ali zbog tajnosti tih podataka ne mogu izlaziti u javnost, kaže reporter Al Jazeere Marko Subotić.

To je za Al Jazeeru rekao predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović koji se povukao iz Komisije, smatrajući da ti ljudi ne bi trebali dobiti status svjedoka saradnika.

Obradović se povukao iz komisije na 14. godišnjicu ubistva Ćuruvije, koja je obilježena u Beogradu.

Trinaesti put zaredom, predstavnici novinarskih udruženja polažu vijence i pale svijeće na mjestu gdje je 1999. godine ubijen novinar Slavko Ćuruvija.

Obećanje šutnje

Svake godine 11. aprila sa tog mjesta šalju istu poruku vlastima, pronađite ubice novinara u Srbiji. Ova godina od prethodnih se razlikuje po tome što je formirana Komisija za istraživanje ubistva novinara, čiji su članovi predstavnici novinarskih udruženja

„Postoje načini posle onog sto sam čuo za ovo vreme u komisiji načini da se dođe do istine o ubistvu Slavka Ćuruvije, do imena i ubica i nalogodavaca“, kaže predsjednik NUNS-a, Vukašin Obradović.

Međutim, u Komisiji ne ide sve bez problema. Na sjednicama su pominjana pojedina imena ljudi koji su umiješani u ubistvo Ćuruvije, ali su se članovi Komisije obavezali na šutnju.

Protiveći se ideji da, u eventualnom sudskom procesu, neki od osumnjičenih za ubistvo novinara dobiju status zaštićenog svjedoka, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović napustio je Komisiju.

„Verujem da zaista postoji drugi način da se otkrije, ako ne ko je ubio i ko je naložio ubistvo – ko je odgovoran zašto 14 godina ne znamo ove činjenice. Pre bih prihvatio ovu drugu mogučnost nego što sam spreman da abolicijom direktno odgovornih dođemo do nekakvih eventualnih dokaza“, kaže Obradović.

Slavko Ćuruvija je ubijen 11. aprila u vrijeme bombardovanja Jugoslavije. S njim je tog dana bila njegova nevjenčana supruga Branka Prpa.

„Ne mislim da sa ovom komisijom možemo doći do epiloga jednog političkog i državnog ubistva kao što je ubistvo Slavka Ćuruvije. Ne verujem u parainstitucije koje trebaju pravnoj državi da zamene institucije čiji je razlog postojanja su upravo teška krivična dela kao što su ubistva ljudi. Za to postoji tužilastvo, za to postoji istražni organi i sudski sistem i valjda su to institucije koje rešavaju te slučajeve“, kaže Prpa.

Zvaničnom istragom do sada se ustanovilo da su nepoznate osobe Slavku Ćuruviji, pucale su u potiljak, dok se nalazio u haustoru zgrade u kojoj je živio. Uoči ubistva, kaže istraga, povučeni su pripadnici Državne bezbednosti koji su tog dana pratili Ćuruviju.

Srednja policijska škola

„Kriminalistički gledano to je zadatak za prijem u Srednju policijsku školu. Da se pita ko je povukao pratioce, odnosno špijune koji su pratili Ćuruviju, zna se ko je izdao tu naredbu, zna se ko je bio u centrali i to je zadatak na tom nivou, to je za prijem u Srednju policijsku školu a ne za velike komisije. Ovo je znak da država nije još odlučila da li hoće ili neće“, rekao je Nikola Barović.

Osim ubistva Slavka Ćuruvije, istražni organi trebalo bi razjasniti i ubistva novinara Dade Vujasinović i Milana Pantića.

Novinarska udruženja obilježila su u četvrtak 14 godina od smrti Slavka Ćuruvije, vlasnika i glavnog urednika listova Dnevni telegraf i Evropljanin, izrazivši nadu da će do sljedeće godišnjice sve okolnosti ovog zločina biti rasvijetljene.

Vukašin Obradović je rekao da se nada kako se do istine o ubistvu Ćuruvije ne mora doći sklapanjem sporazuma sa onima koji su bili na čelu eskadrona smrti Slobodana Miloševića.

“Siguran sam da do nalogodavaca i ubica Slavka Ćuruvije možemo da dođemo i na drugačiji način”, rekao je Obradović, koji je izrazio očekivanje da će politička volja, iskazana formiranjem Komisije za istraživanje ubistava novinara, uroditi plodom.

Branka Prpa je kazala da bi davanje statusa „svjedoka saradnika“ Radetu Markoviću, koji je u vrijeme ubistva bio na čelu srpske tajne službe, bilo urušavanje samog koncepta pravde.

“To je jedna od monstruoznih zamena teza, da oni koji su rukovodili svim tim akcijama i koji od 1998. stoje iza političkih i državnih ubistava, danas mogu da dobiju status svedoka saradnika. To je neprihvatljivo i u političkom i etičkom smislu, jer devastira ideju sankcije za one koji takve zločine izvršavaju”, rekla je Prpa.

Istraga bez rezultata

Također je izrazila nezadovoljstvo sastavom Komisije, jer, kako je rekla, konglomerat pripadnika policije, tajnih službi i novinarske struke ne može imati drugo značenje osim manipulativno.

“Ja sam s razlogom sumnjala da iza cele ove inicijatve stoji pokušaj da se predmet oduzme od Tužilaštva, što nije samo pravni nonsens već i rušenje ideje pravne države”, rekla je Prpa.

Ćuruvija je ubijen 1999. godine, tokom bombardiranja Srbije od strane NATO-vih snaga, ispred zgrade u kojoj je živio u Svetogorskoj ulici u Beogradu.

Nekoliko dana ranije, u dnevnom listu Politika ekspres, koji je kasnije ugašen, Ćuruvija je optužen za “priželjkivanje bombi i izdaju”.

Istražni sudija je do sada saslušao više od 100 predloženih svjedoka, među kojima i 27 pripadnika Državne bezbjednosti, koji su pratili Ćuruviju, te nekoliko bivših funkcionera te službe.

Obavljeno je medicinsko-balističko vještačenje, prikupljeni su i drugi materijalni dokazi, ali ubistvo nije razjašnjeno.

Porodica, prijatelji i kolege Slavka Ćuruvije vjeruju da ubistvo ima političku pozadinu, zbog oštrih riječi i kritičkih stavova koje je taj novinar iznosio o režimu Slobodana Miloševića.

Izvor: Al Jazeera i agencije