Europski procesi (ne) brinu zemlje regije

Europski procesi obilježili su najviše proteklu godinu u regiji. Hrvatska je postala članicom Europske unije, Srbija je dobila datum pregovora nakon sporazuma s Prištinom. Bilo je i prosvjeda, slavlja, referenduma, skandala… Teško je sve pobrojati, no reporter Al Jazeere Ivan Pavković je napravio kraći presjek protekle godine.

Ponoć, ali ne novogodišnja. Ovako je u Hrvatskoj dočekan 1. srpanj.

“Dobrodošli u EU. Hvala”, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Velika svečanost na zagrebačkom središnjem trgu.

“Što god vam pričali o nama, znajte da je ovo zemlja racionalnih ljudi, koji realno doživljavaju sebe, svoju državu”, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović.

Nacija se potom zabavila pitanjem realnosti braka.

“Izjasnite se za brak kao životnu zajednicu žene i muškarca”, poručio je nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić.

Nakon referenduma, slavili su protivnici istospolne zajednice.

Potpisi se opet prikupljaju, ovaj put protiv ćirilice.

Kulminacija u Vukovaru

Osjetljivo pitanje, posebice u Vukovaru, gdje se ćirilični natpisi kontinuirano skidaju. Kulminacija je bila tijekom obilježavanja vukovarske tragedije. Predstavnici vlasti svoje su svijeće palili zasebno.

“Za dom … spremni!” – nove polemike, ali i sankcije Svjetske nogometne federacije izazvao je hrvatski reprezentativac Josip Šimunić, što je zasjenilo izboreni hrvatski put na Svjetsko prvenstvo u Brazilu.

U Beogradu se, pak, uzvikivalo: “Izdaja!” Povod je bio politički dogovor Beograda i Prištine.

“Rodno mesto svih Srba na svetu je naše Kosovo”, kazao je jedan anketirani građanin.

Emocije nasuprot političke realnosti. U Briselu je postignut sporazum, na koji su potpis stavila dvojica premijera.

“Sporazum je osnova za normalizaciju odnosa između naših dviju država i naša dva naroda”, kazao je premijer Kosova Hashim Thaci.

U Prištini slavlje zbog lokalnih izbora, održanih prvi put na području cijelog Kosova, a na koje su svi izišli. Zbog upada ektremista na biralište, ponovljeni su izbori u Sjevernoj Mitrovici.

I Kosovo i Srbija, nakon dogovora, nastavljaju europski put. Srbija je dobila i datum početka pregovora.

JAT otišao u povijest

“Priče o Evropi nisu samo bajke”, kazao je premijer  Srbije Ivica Dačić.

Bajka nije ni novi zračni prijevoznik. Rođena je Air Serbia, u suradnji s Etihadom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U povijest je, pak, otišao JAT.

Paljba je posljednji pozdrav još jednom simbolu bivše države. Preminula je Jovanka Broz, Titova udovica.

Trenuci blještavila jugoslavenske prve dame. O bijednim uvjetima života njenih posljednjih godina nerado se govori.

Pad iz luksuza, ali u zatvorsku ćeliju, osjetio je najbogatiji Srbin Miroslav Mišković. Uspio se izvući uz jamčevinu od 12 milijuna eura. Vlasniku Delta holdinga počelo je suđenje za utaju poreza. Kaže da nije kriv.

A krivac se posvuda tražio za aflatoksin. Taj pojam postao je poznat cijeloj regiji nakon izbijanja afera sa zaraženim mlijekom. Optuživanja, provjere i uvjeravanja kako nije opasno. Milijuni litara mlijeka ipak su povučeni s polica.

Opasno je, međutim, znalo biti na ulicama Skoplja. Prosvjedi su izbili zbog imenovanja ministra Talata Džaferija, bivšeg pripadnika pobunjeničke Oslobodilačke narodne armije. Ozljeda mlade Albanke tijekom prosvjeda Makedonaca rezultirala je također nasilnim prosvjedima Albanaca.

Uhićen predsjednik

Na ulicama su bili i novinari, jer im je kolega Tomislav Kežarovski dobio 4,5 godine zatvora zbog objave imena zaštićenog svjedoka. U svemu vide manjkavosti države.

“Prvo tajnih službi, policije, a sada se vidjelo – i sudstva uopće”, kaže jedan Makedonac.

U Bosni i Hercegovini, pak, uhićen je predsjednik entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Živko Budimir, zbog sumnje u primanje mita za pomilovanja. Pušten je nakon jednomjesečnog pritvora, koji je izazvao krizu vlasti.

“Želim zahvaliti svima koji su mi davali potpru i vjerovali u mene”, poručio je Budimir.

Otkrivena je masovna grobnica Tomašica kod Prijedora, najveća do sada pronađena u Bosmni i Hercegovini. Lokaciju grobnice ubijenih Prijedorčana, uglavnom Bošnjaka i Hrvata, otkrila su dvojica bivših pripadnika nekadašnje Vojske Republike Srpske.

Građane je na noge digao slučaj bebe koja nije mogla na liječenje u inozemstvo jer, zbog nedonošenja zakona, nije imala matični broj. Prosvjednici su cijeli dan i noć držali u opsadi državne parlamentarce.

“Da vide 18 sati kako je nama 18 godina, kao taoci”, rekao je jedan prosvjednik.

Bosna i Hercegovina gubi i milijune europskih fondova zbog nepostizanja dogovora u vezi s provedbom presude u slučaju “Sejdić-Finci“. Razgovori u Briselu, Budimpešti i Pragu nisu pomogli.

Europa daleko, ne i Brazil

Znatno uspješniji na europskome putu su Crnogorci, s otvaranjem pet pregovaračkih poglavlja. Među najbitnijima su ona o pravosuđu te slobodi i sigurnosti.

“Uvjeravam vas da će Crna Gora dati sve od sebe da postigne ambiciozne ciljeve”, uvjeren je crnogorski ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić.

Ekonomski se, pak, teško postižu. Bankrotirao je Kombinat aluminijuma Podgorica. Ruski investitori tužit će crnogorsku Vladu, koja sebe vidi jedinim gubitnikom.

Problemi nisu uzdrmali nepromjenjivu crnogorsku vlast. Filip Vujanović iz Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića opet je izabran za predsjednika.

Premijer Đukanović, pak, pohodio je, nakon cijelog desetljeća, Beograd. Dvije zemlje namjeravaju otvorena pitanja riješiti kroz europske integracije, koje su, čini se, odnose i otoplile.

Europski put jedino ne pomiče Bosnu i Hercegovinu. No, pokrenuo ju je nogometni. Napokon razlog masovnog slavlja – Bosna i Hercegovijna se prvi put plasirala na Svjetsko nogometno prvenstvo, koje će 2014. godine biti održano u Brazilu. Vijest zbog koje joj je čestitala cijela regija.

Izvor: Al Jazeera