Bez efikasne koordinacije nivoa vlasti u BiH
Nakon negativnog izvještaja Evropske komisije (EK) o napretku Bosne i Hercegovine na putu prema Evropskoj uniji, razgovori o ustavnim promjenama u ovoj državi se nastavljaju, ali trenutno bez konkretnog rezultata.
Ni u vezi sa uspostavom efikasnog mehanizma koordinacije različitih razina vlasti, što je drugi uvjet za napredak BiH, nije učinjeno više. I dalje je upitno 600 do 700 miliona eura evropskog novca Bosni i Hercegovini.
Obrazovanje i kultura u Bosni i Hercegovini su u isključivoj nadležnosti Republike Srpske i kantona u Federaciji BiH. Oni čine poglavlje 26 u pregovorima o pristupanju EU, ali za pregovore s Unijom, potreban je efikasan mehanizam koordinacije, kao i za sva druga poglavlja.
Rad vrijednih ljudi
Prijedlog na kojem su radili stručnjaci, za bh. političare nije bio prihvatljiv.
„Mislim da smo došli u situaciju kad se svi trebamo uozbiljiti, malo politiku staviti u stranu i podržati ono što su vrijedni ljudi napravili, a ne neargumentirano to stalno pobijati, bez kontraargumenta i posebno ne bez bilo kakvog pisanog traga“, kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
Najveći problem je, ističe Bevanda, odlučivanje konsenzusom, te učešće predstavnika kantona. Na pitanje ko usporava dogovoreni mehanizam koordinacije, odgovara: „Ja sam ga ubrzao.“
Model podrazumijeva formiranje nekoliko tijela koji bi koordinirano odlučivali o svim pitanjima koja se odnose na evropske integracije. U tom smislu, mehanizam bi činili kolegiji, ministarske konferencije, politički savjetnici, komisije i radne grupe.
Glomazan aparat
Politički savjetnici bili bi spona između tehničke i političke razine, no pojedini članovi komisije izrazili su bojazan da bi to mogao biti glomazan, ali neefikasan aparat.
„Da li je tu definisano koliko traju i ko vodi određene procedure, koliko to košta. Mi smo vidjeli da ima novo tijelo koje se zove politički savjet u mehanizmu koordinacije“, navodi zastupnica Socijaldemokratske partije u Parlamentu BiH Nermina Zaimović-Uzunović.
Halid Genjac, zastupnik Stranke demokratske akcije, smatra da „ono što je predloženo ne nudi garanciju da će biti efikasno“.
Posljedice su velike, upozoravaju u Direkciji za evropske integracije. Odrazit će se, kažu, najprije na IPA fondove u periodu od 2014. do 2016. godine.
„To je za šestogodišnji period između 600 i 700 miliona eura. Naravno, vjerujem da će se mehanizam koordinacije dogovoriti, ali i svako kašnjenje može biti opasno jer dovodimo u pitanje programiranje za 2014. godinu“, izjavila je direktorica Direkcije Nevenka Savić.
O mehanizmu koordinacije, trebali bi, prema zaključcima komisije za evropske integracije raspravljati Zastupnički i Dom naroda Parlamenta BiH.
Izvor: Al Jazeera