Dva nova slova i politička trgovina
Početak školske godine u Crnoj Gori obilježila je nova rasprava o nastavnom predmetu koji se nekad zvao maternji, a sada crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.
Ime predmeta dogovorili su prošle godine premijer Crne Gore Igor Lukšić i lideri opozicije u zamjenu za njihovu podršku izbornom zakonu.
Kako Vladina komisija od tada nije uspjela da se dogovori oko programa predmeta, školarci će i ove godine, mimo plana, učiti iz udžbenika za crnogorski jezik.
Ali kako je iz Podgorice izvijestila reportka Al Jazeere Milica Marinović, mnogi roditelji na to ne pristaju.
Glas roditelja
Ono što je prije godinu dana nastalo kao rezultat političke trgovine, i danas zbunjuje i revoltira mnoge roditelje. Posebno sada kada će se predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost ponovo učiti iz knjiga – za crnogorski.
“Trenutno sam totalno nezadovoljna i čekam roditeljski sastanak da vidim šta će učiteljica da kaže na sve to, znači koliko sam mogla da vidim u bukvaru, ubacili su dva nova slova”, kaže Iva Lilić.
“U Podgorici sam rođena i ja i moji i niko tako ne priča, niti koristi i sigurno da neću dozvoliti svom djetetu da to uči od šest godina.”
Sandra Vujisić kaže kako se i sama zbunila kada joj je kćerka spomenula promjene u imenu predmeta.
Kako je izvijestila Marinović, glavni razlog što nadležna komisija ni nakon godinu nije napravila plan i program predmeta su dva nova slova crnogorskog jezika, Ś i Ź, koje srpski, hrvatski i bosanski nemaju.
Dok predstavnici crnogorske zajednice traže da se ona uče i koriste – predstavnici srpske zajednice insistiraju da ih, kao neobavezne, djeca samo prepoznaju, ali ne i koriste.
Naći kompromis
“Oni žele da ga nametnu svima nama ostalima, to ne možemo da prihvatimo, vrlo ga je lako napraviti ako učimo ono što nam je zajedničko, a razlike istaknemo kao razlike, ne namećući nikome tuđi jezik i novi standard “, kaže član komisije Goran Radonjić.
Član komisije koji predstavlja bošnjačku govornu zajednicu, Suljo Mustafić kaže da se i pored otvorenih sukoba mora naći kompromis.
“Da učenike ovih jezičkih zajednica koje nemaju ta dva slova/glasa uče na taj način … da ih prepoznaju, da ih napišu i eventualno pročitaju, dok u ostalim aktivnostima da ih ne upotrebljavaju, jer ih njihovi pravopisi nemaju”, rekao je Mustafić.
Da problem nije mali pokazala je i akcija nevladine organizacije “Stop diskriminaciji” koja je pozvala građane da ne kupuju udžbenike za crnogorski, već koriste stare za maternji jezik.
“Dok većina profesora, koji nisu htjeli pred kamere kažu da je nemoguće napraviti jedinstveni program za predmet koji čine četiri jezika, u nadležnom Ministarstvu prosvjete, koje je i formiralo komisiju, kažu da program nije zadatak Vlade, te da ne znaju zašto posao nije završen”, kazala je Marinović.
Izvor: Al Jazeera