Porast cijena hrane u Crnoj Gori

U Crnoj Gori su u posljednjih 15 dana poskupjele sve vrste mesa, ulje, brašno, a očekuje se i poskupljenje mlijeka, hljeba, voća i povrća, javlja novinarka Al Jazeere Milica Marinović.

Kako se hrana uglavnom uvozi, u Vladi kažu da ne mogu utjecati na cijene osnovnih životnih namirnica, osim kroz pomoć domaćim proizvođačima. Interesantno je i da država već godinama nema sopstvene rezerve, jer se, objašnjavaju u Vladi, ne isplate.

Za penzionerku Dušanku Stojanović iz Podgorice nova poskupljenja hrane donijela su i nove brige. Kako sa 314 eura penzije prehraniti troje djece.

Ona je kazala: “Prvo minimum ti treba deset eura dnevno za hljeb, mlijeko i voće, osnovne stvari, a gdje je drugo? Ulje, kao voda, 10 litara mjesečno mi treba, pržim, pečem, povrće, ljetnji period je, a šta će tek biti kada dođe zima?”

U posljednjih 15 dana svježe meso poskupilo je 12-20 posto, smrznuta riba 15, ulje i brašno 12 posto. Osim novih najava za ulje, u trgovinama očekuju poskupljenje i mesnih prerađevina, mlijeka, voća i povrća.

Direktorica marketinga marketa Albona Nataša Lučić je rekla: “Najava zvaničnih nema, ali postoje logični zaključci. Uz sva poskupljenja nafte, struje, đubriva sasvim je logično da će i taj asortiman da pretrpi poskupljenja.”

Država, kažu u Vladi, sa cijenama iz uvoza ne može puno da uradi. Pomoći će domaćim proizvođačima kod nabavke stočne hrane, a, kako ističu, u naredna dva mjeseca ne očekuju dramatičan rast cijena osnovnih životnih namirnica.

Pomjeranje cijena

“To može biti pomjeranje cijena u nekom manjem iznosu, ali ne očekujem da će ono biti značajnije i da ono može da ugrozi standard građana. Mislim na osnovne namirnice, mlijeko, meso, ulje i brašno”, kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević.

Crna Gora je samo prošle godine uvezla blizu 400 miliona eura vrijednu hranu. Iako je to čini visoko uvozno zavisnom zemljom, ona, međutim, nema sopstvene rezerve.

Direkcija za robne rezerve ukinuta je prije osam godina Zakonom o interventnim nabavkama, a Vlada se na taj potez odlučila da bi uštedjela. 

“Država je pravila računicu, da li sa zalihama iz robnih rezervi i troškovima ili sa podrškom ljudima koji se bave proizvodnjom i preradom. Gdje je veći efekat, mislim da je veći efekat ovo drugo”, dodao je Milošević.

U Centru za zaštitu potrošača smatraju da su građani ostavljeni na milost i nemilost cjenovnim šokovima, jer država nema mehanizam da djeluje. Smatraju da bi robne rezerve bile dobar odgovor.

Predrag Boljević iz Centra za zaštitu potrošača je rekao: “Vlada je ukidanjem robnih rezervi, mogućnošću da interveniše na tržištu sa određenom količinom proizvoda sebi vezala ruke i obesmislila svoje postojanje u Crnoj Gori.”

Prosječna zarada u Crnoj Gori u julu iznosila je 480 eura, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe 787 eura.

Izvor: Al Jazeera