Predsjednica Suda u Hagu: ‘Mladić prima njegu na visokom nivou’

Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog suda u Hagu, u srijedu je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku rekla da Ratko Mladić, komandant bivše Vojske Republike Srpske, prima medicinsku njegu “na visokom nivou” u sudskom pritvoru gdje izdržava doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u Bosni i Hercegovini, u periodu 1992.-1995. godina.

Podnoseći redovan izvještaj o radu Suda, Santana je obavijestila države članice Vijeća sigurnosti da je odbrana Mladića nedavno tražila da zbog neizlječive bolesti bude oslobođen iz humanitarnih razloga.

“Svjesna sam važnosti koju Vijeće pridaje osiguranju da pritvoreni u nadležnosti Mehanizma dobijaju njegu u skladu sa međunarodnim standardima. Uvjeravam vas da su ti standardi u potpunosti ispunjeni i da Mladić prima multidisciplinarnu njegu na visokom nivou. Štaviše, njega pomno i često nadgledaju i ljekari specijalisti”, rekla je predsjednica Suda u Hagu.

Historijska presuda o genocidu u Srebrenici

Odbrana 83-trogodišnjeg Mladića nedavno je od Santane tražila da ga pusti na prevremenu slobodu, pozivajući se na nalaze ljekara u Hagu da više ne može biti izliječen i da se njegovom životu bliži kraj.

Haški tribunal je Mladića osudio na doživotni zatvor, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce u periodu od 1992. do 1995. godine.

U pritvoru u Hagu Mladić je od maja 2011. godine, kada je uhapšen u Lazarevu kod Zrenjanina i sproveden u Nizozemsku. Od jula 1995. godine, kada ga je Haški tribunal prvi put optužio, Mladić je bio u bjekstvu.

Govor u New Yorku Santana je počela podsjećanjem da se za mjesec dana navršava 30 godina od genocida u Srebrenici.

“U julu 1995. do 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka je sistematski streljano, a na meti su se našli samo zbog svog identiteta. Približno 30.000 žena, djece i staraca nasilno je uklonjeno iz enklave. Samo spominjanje Srebrenice podsjeća na nasilno premještanje, masovno strijeljanje i trajni bol – bol koji nose preživjeli, uključujući majke, supruge, sestre i kćeri koje nastavljaju da traže pravdu, istinu i sjećanje”, naglasila je, prenosi Beta.

Santana je historijskim nazvala presude kojim su Haški tribunal i njegov pravni nasljednik, sudski Mehanizam, utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid.

Lagumdžijin odgovor Vujiću

U raspravi nakon govora Santane, ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija odgovorio je na optužbe ministra pravde Srbije Nenada Vujića koji je u obraćanju rekao “da u Srbiji aerodromi, ulice, trgovi i objekti ne nose imena ratnih zločinaca što nije slučaj u BiH i Hrvatskoj navodeći imena Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana”.

“Čuli smo neka imena koja nemaju veze s temom, kao ime prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegović koji nije nikad bio osuđen i stavljanje njega u kontekst Radovana Karadžića (doživotno presuđeni ratni zločinac i bivši predsjednik RS-a) i Mladića je nedopustivo”, rekao je Lagumdžija.

Lagumdžija je, između ostalog, istaknuo i značaj izručenja osoba koje su osuđene za ratne zločine u BiH navodeći primjere Novaka Đukića koji boravi na slobodi u Srbiji, te dodao da nema uporišta za prijevremeno puštanje Mladića.

U kontekstu lošeg zdravstvenog stanja osuđenika Karadžića i Mladića, Lagumdžija je naveo primjer Vojislava Šešelja.

Prema Lagumdžiji, “Šešelj je prije 12 godina tražio puštanje na slobodu zbog zdravstvenih razloga koji su mu onemogućavali praćenje suđenja, da bi na slobodi [u Srbiji] nastavio propagirati svoju ideologiju”.

Hrvatski predstavnik Hrvoje Ćurić Hrvatinić rekao je da je izjednačavanje Franje Tuđmana s ratnim zločincima također neprihvatljivo i da Hrvatska to osuđuje. Osudio je i negiranja genocida u Srebrenici.