Hrvatska bi se mogla okrenuti plinu iz Azerbejdžana

Azerbejdžan, većinski muslimanska zemlja na granici Evrope i Azije, mogla bi u nadolazećim godinama postati izvoznik plina u Hrvatsku, koja razmatra spajanje na tamošnji plinovod.

Jutarnja magla nadvila se nad Kaspijskim jezerom koje, zbog veličine i slankaste vode, neki nazivaju morem.

Na udaljenosti od 70 kilometara nalazi se plinsko polje Šah Deniz, površinom veliko kao dva najveća hrvatska otoka Cres i Krk zajedno.

Šest naftnih kompanija izvlači plin s dubine od 600 metara, pa ga utiskuju u cijevi koje se protežu do susjedne Gruzije.

Odande idu kroz Tursku i Grčku do Albanije.

Jedan krak zatim ulazi u Italiju, dok se razmatra gradnja drugog, koji bi išao preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine u Hrvatsku.

Plin iz Rusije je bio jeftiniji

“Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin iz Azerbejdžana došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža”, kazao je nedavno hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović za Hinu.

On i premijer Andrej Plenković su o tom projektu razgovarali u januaru s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim, na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu.

“Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, kontinuirano vodimo razgovore i s našim prijateljima u Bosni i Hercegovini. Postoji veliki interes u tom smjeru, pa vjerujem da ćemo u konačnici i napraviti taj projekt”, dodaje Filipović.

Projekt poznat kao Jadransko-jonski plinovod razmatra se od 2012. godine, kada su hrvatska kompanija za transport prirodnog plina Plinacro i Ministarstvo gospodarstva počeli sudjelovati na sastancima zainteresiranih zemalja.

U to vrijeme nije se krenulo u realizaciju, jer je plin iz Rusije bio jeftiniji, a količina plina iz Azerbejdžana ograničena.

Sve se promijenilo pet mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Evropska unija, koja je do tada 40 posto plina uvozila iz Rusije, okrenula se ukapljenom plinu iz SAD-a, Norveškoj, Alžiru i Azerbejdžanu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potpisala je u junu sporazum o strateškom partnerstvu s predsjednikom Alijevim.

Interes postoji u svim zemljama

“Više od deset evropskih zemalja traži od nas da povećamo isporuke”, rekao je Alijev na političkom Globalnom Baku forumu.

Ta zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza izvezla je 2019. godine ukupno 19 milijardi kubnih metara plina, a ove godine planira isporučiti 24 milijarde.

“Polovica toga bit će izvezena u Evropu”, izjavio je Alijev koji je u aprilu posjetio Sarajevo.

Azerbejdžanski ministar energetike Parviz Šabazov Ogtaj kaže da im cilj nije samo povećati volumen postojećim partnerima,”nego dodati nove partnere, uključujući one na Zapadnom Balkanu”.

Jadransko-jonski plinovod od albanskog grada Fierija do Splita bio bi dug 511 kilometara.

Njime bi Hrvatska dobivala polovicu od ukupno pet milijardi kubnih metara plina godišnje, koliki bi bio njegov kapacitet, izvijestio je Plinacro na svojoj internetskoj stranici.

Završetak projekta najavio je za 2025. godinu.

“O vremenskoj dinamici teško je sada govoriti, jer se još obavljaju razgovori, ali interes postoji u svim zemljama”, kaže Filipović.

Pet do šest posto potreba Unije

Uvezeni plin bi, kao i dio onog s LNG terminala na Krku, Hrvatska izvozila u zemlje EU-a, jer bi te količine premašile domaću potrebu hrvatskih kućanstava i industrije.

Filipović napominje da se Hrvatska želi pozicionirati “kao energetsko čvorište ovog dijela Europe” i pomagati drugim zemljama u opskrbi.

Polje Šah Deniz u Kaspijskom jezeru otkriveno je 1999. godine, a crpljenje je počelo 2006. godine.

Toghrul Velijev, analitičar Baku Research Instituta, smatra da Azerbejdžan može odande zadovoljiti od pet do šest posto potreba EU-a za plinom.

Evropska komisija izvijestila je prošlog ljeta da će Azerbejdžan isporučivati 20 milijardi kubnih metara u EU do 2027. godine.

“Ta izjava je preoptimistična za obje strane”, kaže Velijev, koji smatra da njegova zemlja u Evropsku uniju može izvesti između 12 i 13 milijardi kubika.