Egipćani glasaju na predsjedničkim izborima u sjeni ekonomske krize i rata u Gazi
Aktuelni predsjednik Abdel Fattah el-Sisi vjerovatno će osigurati treći mandat usprkos teškoj ekonomskoj krizi.
Egipćani glasaju na predsjedničkim izborima zasjenjenim ratom u susjednoj Gazi i ekonomskim problemima, a sadašnji predsjednik Abdel Fattah el-Sisi vjerovatno će osigurati treći mandat.
Birališta su otvorena u nedjelju u devet ujutro po lokalnom vremenu, a deseci glasača čekaju u redovima ispred biračkih mjesta u centru Kaira uz jake mjere osiguranja.
Glasanje će se odvijati do utorka, a službeni rezultati bit će objavljeni 18. decembra.
Oko 67 miliona ljudi ima pravo glasa, a sve će oči biti uprte u odaziv nakon što je na prethodnim izborima bio nizak.
Analitičari kažu da je ekonomija na prvom mjestu glasača jer je zemlju zahvatila najteža finansijska kriza u novijoj historiji – inflacija se kretala blizu 40 posto nakon što je egipatska funta izgubila polovinu vrijednosti od marta.
Čak i prije sadašnje krize, oko dvije trećine od gotovo 106 miliona ljudi u zemlji živjelo je na granici siromaštva ili ispod nje.
Uprkos nevoljama Egipta, decenijama dugo gušenje neistomišljenika eliminiralo je svako ozbiljno protivljenje El-Sisiju, petom predsjedniku koji je došao iz redova vojske od 1952. godine.
Pod njegovom vladavinom, Egipat je zatvorio hiljade političkih zatvorenika, i dok je predsjednički odbor za pomilovanja oslobodio oko hiljadu u jednoj godini, grupe za ljudska prava kažu da ih je u istom razdoblju uhapšeno tri do četiri puta više.
Egipćani su, u međuvremenu, malo pažnje posvetili izbornim kampanjama koje su se odvijale u sjeni izraelskog rata protiv Gaze.
Malo poznati protivnici
Tri ostala kandidata su relativno nepoznata u javnosti: Farid Zahran, čelnik lijevo orijentirane Egipatske socijaldemokratske stranke, Abdel-Sanad Yamama iz Wafda, stoljetne, ali relativno marginalne stranke, te i Hazem Omar iz Republikanske narodne stranke.
El-Sisi, umirovljeni feldmaršal egipatske vojske, došao je na vlast 2013. nakon što je predvodio svrgavanje prvog demokratski izabranog predsjednika zemlje Mohameda Morsija. Muslimanska brača, kojem je Morsi pripadao, stavljena je van zakona nakon državnog udara 2013.
Na izborima 2014. i 2018. uvjerljivo je pobijedio sa više od 96 posto glasova, prema službenim rezultatima.
El-Sisi je kasnije produžio predsjednički mandat sa četiri na šest godina i izmijenio ustav kako bi podigao granicu uzastopnih mandata sa dva na tri.
Sadašnji predsjednik nije bez pristalica, od kojih mu mnogi pripisuju zasluge za povratak mira u zemlju nakon haosa koji je uslijedio nakon pobune 2011. u kojoj +je svrgnut predsjednik Hosni Mubarak. Od 2016. nadalje, El-Sisi je preduzeo niz ekonomskih reformi koji je doveo do devalvacije valute i smanjenja broja državnih službenika.
Te reforme, zajedno sa skupim projektima, uključujući novi kapital vrijedan više milijardi dolara, dovele su do skoka cijena, izazvale nezadovoljstvo javnosti i potkopale El-Sisiju podršku u zemlji i inostranstvu.
Pod El-Sisijevim ekonomskim upravljanjem, državni dug se utrostručio, dok razni megaprojekti – često predvođeni vojskom – nisu uspjeli ostvariti obećanja.