AI: Vojna eskalacija u Ukrajini bila bi ‘razarajuća’

Sukob u Ukrajini bio bi poguban za ekonomiju i ljudska prava, upozorava Amnesty International.

Oko 100.000 ruskih vojnika nagomilano je na ukrajinskoj granici (AP)

Vojna eskalacija konflikta u Ukrajini mogla bi biti pogubna za prava miliona ljudi, upozorila je organizacija za ljudska prava Amnesty International.

Oko 100.000 ruskih vojnika nagomilano je na ukrajinskoj granici, što je potaknulo Sjedinjene Američke Države i njene saveznike u NATO-u da upozore na moguće sankcije i koriste političke manevre u pokušaju odvraćanja Rusije od mogućeg napada na Ukrajinu. Moskva kaže da su njene akcije isključivo odbrambene i optužuje Kijev i Zapad za provokativno ponašanje.

U saopćenju objavljenom u petak, Amnesty International je upozorio da bi eskalacija oružanog sukoba u Ukrajini štetno utjecala na civile, njihovu egzistenciju i infrastrukturu.

“Prijetnja Rusije da će upotrijebiti vojnu silu već utječe na ljudska prava miliona ljudi u Ukrajini i šire”, kaže Agnes Callamard, generalna sekretarica Amnesty Internationala.

“Posljedice vojne sile vjerovatno će biti razorne”, nastavila je. “Nedavna historija Ukrajine obilježena je sukobima koji uključuju ruske trupe u Donbasu i nezakonitu aneksiju Krima. Ove epizode su razdvojile zajednice i uništile živote, jer su vojne snage nekažnjeno ugrozile prava civila; vrijeme je da prekinemo taj začarani krug.”

Već je vidljiv negativan utjecaj na ekonomska i socijalna prava, koji se ogleda u porastu cijena osnovnih namirnica i dobara koja utječu na pravo ljudi na zdravstvenu zaštitu i odgovarajući životni standard u Ukrajini, navedeno je u saopćenju.

Utjecaj je vidljiv i kada je riječ o pravu na obrazovanje jer su tokom posljednje dvije sedmice iz sigurnosnih razloga zatvarane škole. U Rusiji je rublja izgubila vrijednost, a cijene rastu.

Andreas Krieg, vanredni profesor na odsjeku za studije odbrane na King's Collegeu u Londonu, rekao je da bi svaka ruska invazija na Ukrajinu imala “puno rizika za žrtve na obje strane”.

“U domeni kopnenog ratovanja, posebno na istočnom i sjevernom dijelu Ukrajine, vrlo je dobro branjena, posebno nakon što je od 2014. primila obuku i opskrbu sa Zapada”, rekao je Krieg za Al Jazeeru, referirajući se na rusku aneksiju Krima i podršku separatista ustanku na istoku Ukrajine.

“Ali postoji slaba podloga prema jugu, Rusija je okupirala Krim, a postoji mogućnost da Rusi iskoriste svoju prednost u pomorskom prostoru ili u prostoru zračnih snaga”, dodao je.

Rastuće tenzije

Napetosti su tinjale mjesecima, a Rusija je objavila listu sigurnosnih zahtjeva, uključujući garancije da će NATO zaustaviti širenje i da će Ukrajini biti trajno zabranjeno pridruživanje savezu.

Međutim, ove sedmice su SAD i Alijansa odlučno odbacili glavne zahtjeve Moskve, rekavši da se o savezničkom razmještaju trupa i vojne opreme u istočnoj Evropi ne može pregovarati.

Putin je u petak rekao da se odgovori na ruske sigurnosne zahtjeve koje su isporučili SAD i NATO ne bave glavnim zabrinutostima Moskve. On će “pažljivo proučiti” odgovore prije nego donese odluku o daljnjim postupcima.

U odgovoru američkom predsjedniku Joe Bidenu, koji je rekao da bi se ruska invazija mogla dogoditi do sljedećeg mjeseca, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je da Rusija ne želi rat s Ukrajinom.

Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zapadne zemlje da ne stvaraju “paniku” zbog gomilanja ruskih trupa na njenoj granici, ukazujući na potrebu da se izbjegne nanošenje štete ionako narušenoj ekonomiji Ukrajine.

Govoreći na konferenciji za novinare, Zelenski je rekao: “Ne smatram da je situacija sada napetija nego prije. U inozemstvu postoji osjećaj da je ovdje rat. To nije slučaj.”

Izvor: Al Jazeera i agencije