Infografika: Nova varijanta virusa sa 50 mutacija
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da preliminarni dokazi ukazuju na ‘povećan rizik od ponovne infekcije omikronom’ u poređenju s drugim varijantama korona virusa, ali su informacije ograničene.
Dana 24. novembra su naučnici u Južnoj Africi izvijestili o novoj varijanti korona virusa, s većim brojem mutacija nego što je slučaj s ostalim sojevima.
Dva dana kasnije je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obavila da je nova varijanta, nazvana omikron, “varijanta koja zabrinjava“.
Ta objava navela je mnoge države da nametnu ograničenja putovanja.
Šta su mutacije?
Svi virusi mutiraju.
SARS-CoV-2 od pojave krajem 2019. godine nastavlja mutirati.
Mutacija je promjena u genetskom kodu virusa, a mutirani virus naziva se varijantom.
Neki korona virusi šire se lakše od ostalih, što može voditi do povećanja stope infekcije, a to može dodatno pritisnuti zdravstvene sisteme, potencijalno vodeći do većeg broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva.
Eksperti vjeruju da nova varijanta ima najmanje 50 mutacija, a 32 su vezane za “spike“ protein, dio virusa koji probija u ljudske ćelije.
Naučnici tvrde da su slične mutacije viđene i na ostalim varijantama i da vode ka većem prenosu zaraze i većim šansama za izbjegavanje odbrane organizma u poređenju s originalnom verzijom virusa.
Mutacije se nazivaju po slovima i brojevima, poput D614G, što znači da se aminokiselina promijenila sa D (aspartat) na G (glicin), na poziciji broj 614 virusnih “spike“ proteina.
Kako se varijante nazivaju
WHO je identificirao pet “zabrinjavajućih varijanti“ (VOC) i osam onih od “interesa“ (VOI).
Od maja 2021. godine nazivaju se po slovima iz grčkog alfabeta, koji počinje od alfe.
Prema ovome, sljedeće slovo trebalo bi biti “ni“, slijedi “ksi“, ali WHO tvrdi da se “ni” previše lako zamijeni za “novi'“, a da se “ksi” (xi) ne koristi jer je to previše često prezime.
Kako se omikron poredi sa ostalim varijantama
WHO tvrdi da je globalni rizik od omikron varijante “veoma visok“.
Trenutno varijanta delta, koja je prvo dokumentirana u Indiji u oktobru 2020. godine, najdominantnija je i čini više od 99 posto globalnih sekvenciranih slučajeva.
U nedjelju je WHO objavio da još nije jasno da li je omikron varijanta prenosivija i da li uzrokuje teže oboljenje u poređenju s ostalim sojevima.
Dodaje da “vakcine ostaju ključne u smanjenju slučajeva težih oblika bolesti i smrti“.
Preliminatni dokazi sugeriraju da možda postoji “povećan rizik reinfekcije omikronom u poređenju s drugim varijantama koje zabrinjavaju, ali da su informacije ograničene“.
Južnoafrički epidemiolog Salim Abdool Karima u ponedjeljak je rekao da se još nije prikupilo dovoljno podataka kako bi se znale kliničke implikacije omikrona u poređenju s ranijim varijantama, da je ponovna infekcija moguća, ali da su vakcinisane osobe u manjoj opasnosti da razviju teže simptome.
Eksperti tvrde da će više informacija biti dostupno u predstojećim danima i sedmicama, dok se virus širi, a naučnici proučavaju kako djeluju omikronove mutacije.
Kako zaštititi sebe i druge
WHO savjetuje naredne korake na zaštiti sebe i drugih kako bi se spriječilo širenje COVID-19.
1. Vakcinacija
2. Nošenje maski
3. Održavanje fizičke distance
4. Provjetravanje zatvorenih prostorija
5. Održavanje higijene
6. Samoizolacija u slučaju razvoja simptoma