Interaktivno: Religija i religioznost postkomunističke Evrope

Četvrt stoljeća nakon pada komunizma u Evropi, veliko istraživanje Istraživačkog centra Pew otkriva da je religija postala važan dio ličnog i nacionalnog identiteta u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope, gdje su nekada komunistički režimi potiskivali religiju i promovirali ateizam.

Većina stanovništva ove regije vjeruje u Boga te se poistovjećuje s nekom religijom.

Najzastupljenije su pravoslavlje i katoličanstvo.

U mnogim su zemljama religija i nacionalni identitet isprepleteni.

To se posebno odnosi na nekadašnje sovjetske republike te Poljska.

Biti ‘pravi…’

Kako pokazuje istraživanje, ovdje većina ispitanih smatra da je “biti pravoslavac” ili “biti katolik” važno kako bi se bilo “pravi Rus” ili “pravi Poljak”.

Isti je slučaj i u Grčkoj.

Istraživanje je uporedilo nalaze iz 1991. i 2015. godine i pronašlo da se u zemljama s većinski pravoslavnim stanovništvom broj onih koji se izjašnjavaju kao pravoslavci povećao.

Tako se, naprimjer, 1991. godine 37 posto Rusa izjašnjavalo kao pravoslavci, a 2015. godine 71 posto.

U Ukrajini je 1991. godine bilo 39 posto pravoslavaca, dok ih je 2015. godine bilo 78 posto.

S druge strane, većinski katoličke zemlje bilježe pad broja katolika.

U 1991. godini čak 96 posto Poljaka izjašnjavalo se kao katolici, dok ih je 2015. godine bilo 87 posto.

U Mađarskoj ih je 1991. godine bilo 63 posto, a 2015. godine 56 posto.

Odraz su političke geografije

Različiti trendovi rasta i pada u većinski pravoslavnim ili katoličkim zemljama, barem jednim dijelom, odraz su političke geografije.

Većinski pravoslavne zemlje nalaze se, u pravilu, na Istoku, te je većina bila dio Sovjetskog saveza.

Većinski katoličke zemlje nalaze se zapadnije i samo je Litvanija bila dio SSSR-a.

Ova razlika potvrđuje se i usporedbom odgovora na pitanje “Koliko religiozna smatrate da je bila vaša zemlja 1970-ih i 1980-ih?” (kad je većina ovih zemalja bila pod komunisitičkom vlašću) i “Koliko je religiozna danas?”

Uz samo nekoliko izuzetaka, u nekadašnjim sovjetskim republikama postoji mišljenje da su danas mnogo religioznije nego ranije.

Najveća razlika zabilježena je u Gruziji (62), Ukrajini (44) i Rusiji (40).

U kontrastu s tim odgovorima, Poljaci, Rumuni i Grci postali su znatno manje religiozni nego ranije.

Katolici iz BiH najposvećeniji

Ipak, ove brojke ne govore cijelu priču.

Iako ih je manje u nekim zemljama, katolici u srednjoj i istočnoj Evropi u pravilu su više posvećeni religiji – njih 25 posto kaže da odlazi u crkvu na sedmičnoj bazi, dok pravoslavci idu znatno rjeđe – njih deset posto.

Najposvećeniji katolici su oni iz Bosne i Hercegovine – 54 posto odlazi u crkvu na sedmičnoj bazi.

Slijede katolici iz Poljske sa 45 posto.

U Hrvatskoj 27 posto katolika odlazi sedmično u crkvu.

Najposvećeniji pravoslavci su Rumuni – njih 21 posto sedmično odlazi u crkvu.

U Bosni i Hercegovini ih je 10 posto, a u Srbiji šest posto.

Religijska mapa

Sveukupno, blizu 57 posto ispitanih koji žive u ovoj regiji (srednja i istočna Evropa) izjašnjavaju se kao pravoslavci.

To uključuje deset velikih većina, uključujući Rusiju, Ukrajinu, Grčku, Rumuniju i druge.

Pravoslavci su u velikom broju zastupljeni u Bosni i Hercegovini (35 posto), Latviji (31 posto) i Estoniji (25 posto).

Katolici čine blizu 18 posto populacije u regiji, uključujući većine u Poljskoj, Hrvatskoj, Litvaniji i Mađarskoj.

Sljedeća grupa po veličini su “neopredijeljeni” – ljudi koji se izjašnjavaju kao ateisti, agnostici ili “ništa posebno”.

Oni čine značajnu većinu u Češkoj (72 posto), a veliki broj ih živi i u Estoniji (45 posto).

Protestanti su u manjoj mjeri pristutni u ovoj regiji iako su u znatnom broju prisutni u Estoniji i Latviji – svaka peta osoba izjašnjava se kao luteran.

U Mađarskoj se blizu 13 posto stanovništva izjašnjava kao prezbiterijanci / reformisti.

Muslimani su u najvećem postotku zastupljeni u Bosni i Hercegovini (52 posto).

Sa znatno manjom zastupljenošću nalaze se u Bugarskoj (15 posto), Rusiji (10 posto) i Gruziji (devet posto).

U Srbiji, Hrvatskoj i Grčkoj čine blizu dva posto stanovništva.

Česi najmanje religiozni

U ostatku regije čine uglavnom neznatne manjine – zastupljenost manja od jedan posto.

(Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija nisu obrađene u izvješaju.)

Iako relativno mali broj ljudi odlazi u crkvu, većina ispitanih kaže da vjeruje u Boga – 86 posto.

Prednjače Gruzijci, gdje je 99 posto ispitanih reklo da vjeruje u Boga.

Iza njih su Armeni, Moldavci i Rumuni (95 posto).

Većina stanovnika zemalja uže regije vjeruje u Boga – u Bosni i Hercegovini 94 posto, Srbiji 87 posto i Hrvatskoj 86 posto.

U Boga najmanje vjeruju Česi (29 posto).

 

I pored vjerovanja u Boga, dnevna molitva nije norma u srednjoj i istočnoj Evropi.

Dnevnu molitvu obavlja 48 posto ispitanih stanovnika Moldavije, 45 posto Armena i 44 posto Rumuna.

Od zemalja uže regije Balkana Hrvati prednjače – njih 40 posto obavlja dnevnu molitvu.

Jedna trećina Bosanaca i Hercegovaca (32 posto) obavlja dnevnu molitvu, a u Srbiji 27 posto ispitanih.

Na začelju su ponovo Česi, ali i Estonci, gdje dnevnu molitvu obavlja devet posto stanovništva.

Izvor: Pew Research Center i agencije


Povezane

Više iz rubrike Interaktivno
POPULARNO