Preporuka za planinarski vikend: Planina sa okusom Mediterana

Ukoliko se popnete na Žabu, uživat ćete u pogledu na širok spektar različitih planina, ali i more; kontinentalnu stranu Žabe oivičuje nadaleko poznati zaštićeni prirodni rezervat Hutovo blato.

Žaba je smještena na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, istočno od Metkovića i sjeverno od Neuma (Zehrudin Isaković)

Sada dok se snijeg na visokim planinama još uvijek nije stabilizirao, te postoje velike mogućnosti za pokretanja lavina, lijepo je napraviti iskorak i otputovati na jug Bosne i Hercegovine. Predlažem našu mediteransku planinu sa šarmantnim nazivom – Žaba, koja je smještena iznad primorskog grada Neuma.

Žaba je smještena na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, istočno od Metkovića i sjeverno od Neuma. Najviši vrh je Velika Žaba, a u nekim izvorima zove se i Sveti Ilija, što je čest naziv kod primorskih planina u Republici Hrvatskoj.

Vrh Velika Žaba je visok 955 metara. Planina se prostire u dužini od 14-ak kilometara, u smjeru zapad-istok. Zapadni i niži dio (zvan i Mala Žaba) pripada Hrvatskoj s vrhovima Matica (681 metara) i Marin vijenac (507 metara). Sa Velike Žabe pruža se pogled prema visovima iznad Dubrovnika, hercegovačkim planinama, dolini Neretve, Veležu, Prenju, Biokovu, te moru i otocima. Dakle, ukoliko se popnete na Žabu, uživat ćete u pogledu na širok spektar različitih planina. Kontinentalnu stranu Žabe oivičuje nadaleko poznati zaštićeni prirodni rezervat Hutovo blato.

Planina Žaba viđena sa regionalnog puta Neum – Mostar (Zehrudin Isaković)

Svakako odvojite vrijeme i posjetite ovu jedinstvenu lokaciju.

Istovremeno, vjeruje da ćete teško odoliti morskom plavetnilu – slobodno se spustite do Neuma. Tamo možete kušati ukusnu ribu i druge morske specijalitete, te uživati u pogledu na otoke i samu obalu koja uvijek iznova oduševljava i nadahnjuje.

Tura Broćanac – Velika Žaba

PRISTUP

Regionalnim putem za Neum – koji je nedavno vrlo kvalitetno rekonstruiran – odvesti  se do sela Broćanac, gdje je ishodišna tačka za uspon na Žabu.

OPIS

Iz sela krenuti markiranom stazom ravno uzbrdo kroz tipičnu primorsku makiju i krševit teren. Slijedeći vidljiv put penjemo se lijevo-desno, pazeći gdje stajemo da ne bi izvrnuli zglob ili uzrokovali neku drugu vrstu povrede.

Na putu ćete naići i na pećinu visokoga svoda

Nakon sat vremena dolazimo do čatrnje, koja je u upotrebi. Ovdje se možete osvježiti, opskrbiti vodom, malo odmoriti i sa obnovljenom energijom ući u koštac sa strmim terenom koji slijedi. U gornjem dijelu staze nailazimo i na spilju visokoga svoda, gdje se možemo skloniti od sunca ili nevremena.

I u nastavku sve do vrha uglavnom se penjemo po kamenitom terenu. Okolina nam se sve više pokazuje, a kulminacija je kada ugledamo i morsku pučinu.

Na samom vrhu nas sačeka predivan pogled na kontinentalnu Hercegovinu. Odmah ispod je park prirode Hutovo blato, a preko niz najljepših bh. planina: Čabulja, Čvrsnica, Prenj, Velež, Crvanj, Zelenegora, Volujak, kao i planine Crne Gore i Hrvatske.

Tokom uspona osvježenje možete potražiti u bunaru koji je opskrbljen pitkom vodom

Žabu je lijepo posjetiti tokom cijele godine, premda je dobro izbjeći vrele ljetne dane, kada vrućina može biti nesnosna. Sva ostala godišnja doba su pogodna za posjet ovoj zanimljivoj planini. Naročito lijepo je posjetiti u rano proljeće, kada uživate u svakoj zraci zubatog sunca. Na samom vrhu sjedite u zavjetrinu i, dok jedete sendvič, uživajte u prizoru mediteranske ljepote koja vam se nudi u punini svoje raskošnosti.

Posjetiti i Neum, ali i Hutovo blato

Svakako svratite u Neum, obalni gradić, gdje se možete okupati za toplijeg vremena i otići u neki od brojnih restorana. Također, izuzetno je vrijedno posjetiti Park prirode Hutovo Blato, koji je ujedno i ptičji rezervat. Ljepota ovoga zaštićenog područja upotpuniti će vaš doživljaj planinarenja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Pogled na Hutovo blato sa vrha Žabe

Hutovo blato je dom 240 vrsta ptica močvarica, 44 vrste riba i jegulje, 11 vrsta gmazova, sedam vrsta vodozemaca, najmanje 700 vrsta biljaka, kao i neistraženi broj insekata, kukaca i gljiva. Smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica u Evropi.

Floru parka čine mnogobrojne vrste. Na vodenim površinama dominiraju lopoč, lokvanj, mrijesnk i žabnjak. U tršćacima dominiraju trska, rogoz, šaš. Na šumskim i livadskim predjelima rastu jasen, hrast, veprina, mogranj, vrba, brijest, joha, kupina i djetelina.

***

visina ishodišta: 270 metara, visina vrha: 955 metara, visinska razlika: 685 m

vrijeme: uspon dva sata, povratak: sat i 45 minuta, ukupno: tri sata i 45 minuta

težina: 2-3

tura pogodna za hodanje.

Izvor: Al Jazeera