Dinara je ogromna planina, koja je svojom impresivnošću zaslužila da se cijeli transbalkanski vijenac planina nazove upravo njenim imenom – Dinaridi. Ta planina se proteže kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, a njen najviši vrh Troglav se nalazi u Bosni i Hercegovini.
Upravo je područje Troglava prostor gdje Dinara dobiva alpski karakter, sa dubokim sjenovitim sjevernim dolinama i stijenama.
Područje Dinare ustvari je visoki zid koji dijeli dva različita svijeta – mediteranski, prema svom južnom djelu, i kontinentalni na sjeveru. Samim tim, Dinara je prirodna granica između mediteranske klime Jadranskog mora i kontinentalne klime u zaleđu planine. To je i uzrok čestih izmjena meteoroloških uvjeta na ovom području.
Planinare posebno raduje činjenica da na prostoru Troglava raste i runolist – simbol planinarstva, koji se može naći na sjevernim padinama planine. Ako ga nađete, nemojte ga brati, jer je vrlo rijedak na našim prostorima.
Tura koju preporučujemo je zahtjevna, posebno u zimskom periodu, pa je treba ozbiljno shvatiti, uz korištenje planinarske opreme za zimske uvjete.
Tura Sajkovići – Troglav (strmi uspon stazom ‘Mery’)
PRISTUP
Sajkovići su posljednje selo na putu Livno – Bosansko Grahovo, a smješteno je u podnožju Troglava, u Livanjskom polju. Do sela Sajkovići se stiže regionalnom cestom Livno – Bosansko Grahovo, tako što ćemo u spomenuto selo skrenuti neposredno prije ulaska u selo Donji Kazanci. Nakon skretanja treba voziti do zaseoka Rosići.
OPIS
Uspon na Troglav počinje u selu Sajkovići, preciznije iz njegova zaseoka Rosić. Treba napomenuti da se u ovom mjestašcu nalazi pećina s izvorom, gdje se možete opskrbiti vodom za ovaj naporan uspon. Dubina pećine je 20 metra i potrebna je lampa da se dođe do betonske kaptaže.
Od Rosića se markiranim putem krećemo do nekadašnjih, sada zarušenih, radničkih stanova.
(Ovaj dio uspona moguće je prevesti automobilom tako što se vozimo po dobroj makadamskoj cesti do radničkih stanova ili do tzv. Okretišta. Problem je što je na početku ceste rampa, pa je za njeno otključavanje potrebno kontaktirati ŠGD Kupres).
Uspon od napuštenih radničkih stanova je dosta naporna jer vodi ravno uzbrdo, sa velikim nagibom.
Otprilike na visini od 1.400 metara nalazi se raskršće sa kojeg je nastavak uspona moguć po dvije varijante: lijevo je klasična planinarska staza, a mi ćemo desno, težim usponom, koji su prvoprolaznici nazvali „Mery“. Lijevu varijantu uspona ostavljamo za povratak. Mada je i suprotna odluka jednako dobra, ovisno o afinitetu i raspoloženju (za jesenje i zimske uvjete bolje se popeti strmijom stazom, a sići manje strmom).
Dalje staza vodi vrlo strmo sve do izlaska iz šume i dolaska na sedlo sa kojeg se vidi vrh Troglava.
Ubrzo iz šume ulazimo u područje klekovine i kamenjara. Ovdje nas čeka uspon po raščlanjenim stijenama, krupnom siparu i malo ‘penjuckanja’ preko svih tih stijena. Izlaskom na travnati i manje strm greben, otvoren je put prema vrhu.
Vrh Troglava je mala zaravan na 1.913 metara nadmorske visine koja je označena geodetskim stupom, a nekoliko metara niže prema jugu, za kolekcionare nalazi se i planinarski pečat.
Inače, Troglav se kao i što sam naziv govori, sastoji od tri vrha ili tri glave (Mali – 1.661 metar, Srednji – 1.790 metara, te Veliki Troglav), dok neki u njegovom imenu vide naslijeđe predkršćanskog vjerovanja i staroslavenske mitologije.
Zbog svoje visine sa vrha se neometano pružaju nezaboravni i prekrasni vidici u svim smjerovima, a ako je dan sunčan i kristalno jasan, sve se čini na dohvat ruke. Jasno se vidi ostatak Dinare, Šator, Cincar, Promina, Livanjsko polje, Jezero Peruća, Kamešnica…
***
visina ishodišta: 750 metara; visina vrha: 1.913 metara; visinska razlika: 1.163 metara
vrijeme: Sajkovići – Troglav: 3,5 sata, povratak – tri sata, ukupno: 6,5 sati.