Skandinavski romani, serije i filmovi kriminalističkog žanra u posljednjih dvadesetak godina osvojili su publiku širom svijeta. Liste najpopularnijih i najprodavanijih knjiga u svijetu danas su nezamislive bez nekog skandinavskog pisca.
Švedski pisac Stieg Larsson, autor trilogije Millenium, oborio je sve svjetske rekorde prodajom svojih knjiga o junakinji Lisbeth Salander i njenom partneru novinaru Mikaelu Blomqvistu. Samo u Sjedinjenim Američkim Država Larsson je prodao spomenute knjige u 15 miliona primjeraka, i samo je Dan Brown uspio da ga nadmaši.
Jednaku popularnost svojim romanima o detektivu Harryju Holeu stekao je i norveški majstor krimića Jo Nesbo. U 2016. godini u svijetu se u prosjeku svake 23 sekunde prodavala jedna njegova knjiga. Knjige Danca Jussija Adlera- Olsena prevedene su na više od 40 svjetskih jezika, a neke od njih su i ekranizirane.
Serije i knjige očarala publiku
Pored knjiga, nevjerovatan uspjeh zadnjih desetak godina bilježe i njihove serije, koje su osvojile publiku širom svijeta. Razvojem streaming platformi poput Netflixa, HBO-a i drugih, popularnost skandinavskih serija dostigla je svoj vrhunac.
Mnogi se danas pitaju šta je tajna takvog uspjeha, ali niko ne zna pravi odgovor. Na skandinavskim univerzitetima danas se osnivaju i posebni odsjeci za takva istraživanja.
Filmski i književni kritičari kažu da su skandinavske kriminalističke serije za razliku od američkih i britanskih dosta realističnije, jednostavnije i preciznije, i lišene nepotrebnih riječi. Njihov antiheroj je obično policijski detektiv izmoren brigama za razliku od jednostavnog heroja kojeg svi mogu voljeti i slaviti.
Obično ih karakterizira socrealizam, sumorne lokacije i mrzovoljni detektivi, kriminalistički romani i TV serije iz cijelog nordijskog regiona pružaju zagonetne misterije i uzbudljive priče koje koriste zločinačku zavjeru za istraživanje stanja pravde, jednakosti, ranjivosti i trenutnih debata specifičnih za nordijske društva blagostanja. Među glavnim temama su nasilje nad ženama, korupcija države blagostanja i moralni bankrot kapitala.
Posebna naučna istraživanja
Kerstin Bergman, istraživačica komparativne književnosti na Univerzitetu Lund u Švedskoj, kao tri glavna razloga popularnosti ovog žanra navodi političku kritiku, postavku romana i jake ženske karaktere u njima.
“Jedan od razloga je veoma jak fokus na društvenu i političku kritiku. Ljudi širom svijeta su često vrlo radoznali o skandinavskim državama blagostanja i to je nešto o čemu mogu mnogo naučiti čitajući ove romane. Zatim, imamo veoma jak fokus na postavci. Za mnoge ljude na svijetu, nordijski krajolik i priroda su vrlo egzotični, sa hladnim mračnim zimama i ljetima s ponoćnim suncem i sličnim stvarima. Pored toga, imamo toliko jakih ženskih karaktera u njima i to je nešto što ih čini jedinstvenim. Kao i drugi žanrovi, čitaoci krimi-fantastike su u velikoj mjeri žene i vole da se poistovjećuju sa ovim likovima kako bi uspjele spojiti posao i život u kući”, ističe Bergman.
Stieg Larsson je upravo ovakvim romanima stekao svjetsku slavu. On je u svojoj Milennium trilogiji čitaocima širom svijeta pokazao kako izgleda istinski život u Švedskoj. Srušio je mnoge zablude o savršenom društvenom uređenju ove bogate skandinavske zemlje, političkom sistemu sa strogo kontroliranim političarima kojima korupcija ne pada na pamet, ali i o slobodi medija koji bi trebali biti korektiv društva u ovoj zemlji mira i blagostanja.
Svaki treći Danac pred TV ekranom
Popularnost ovih serija i njihovih glavnih uloga u skandinavskim zemljama je na nevjerovatnom nivou. Prvu epizodu danske serije Ubijanje (Forbydelsen), koja je emitirana 7. januara 2007. godine na danskoj državnoj televiziji DR, gledalo je čak milion i po Danaca, a posljednju sezonu prve sezone (snimljene su tri sezone) više od dva miliona gledatelja. Danska ima šest miliona stanovnika, što znači da je seriju gledao svaki treći stanovnik zemlje.
Serija je “stvorila” veliki problem kompaniji Gudrun & Gudrun, koja nije mogla proizvesti dovoljan broj pulovera ukrašenih pahuljicama od crne vune koji je u seriji nosila glavna junakinja Sarah Lund. Iako je pulover koštao 2700 danskih kruna (oko 350 eura), kompanija nije mogla na vrijeme isporučiti sve narudžbe. To dovoljno govori o kakvoj se pomami radilo.
Tadašnji direktor kulturne redakcije DR-a Morten Hesseldahl u jednom intervjuu je objasnio kako su od dosadnog i negledljivog programa stvorili program koji je pred ekrane zakovao milione Danaca. On je to nazvao jednom vizijom.
“Jedna vizija znači da imamo potpuno povjerenje u autora i njegovu viziju priče. U posao im se ne miješaju ni uprava ni direktor. Imaju apsolutnu slobodu”, objasnio je Hesseldahl.
Apsolutna sloboda autora
Scenarist serije Søren Sveistrup, je radio na taj način da čak ni glumcima u seriji sve do posljednje epizode i prve i druge sezone nije otkrivao ko je ubica. Glumci su se u početku žalili kako u takvom stanju nisu u stanju na najbolji način graditi svoj lik, ali su se vremenom morali naviknuti na njegov način rada. Znalo se dešavati da scenarist glumcu na dan snimanja kaže kako je upravo on ubica. Emitiranje serije je počelo i prije nego je završeno snimanje svih epizoda, što je glumcima, kako su svjedočili danskim medijima, također predstavljalo novinu.
Ljudi širom svijeta prostor Skandinavije smatraju dosadnim podnebljem u kojem sve funkcioniše bez ikakvih problema, da nema ubistava, silovanja i zlostavljanja. Ove teme su ono što karakterizira skandinavske serije i knjige skandinavskih autora, te je to možda i glavni razlog zašto ih ljudi toliko gledaju i čitaju.
“Skandinavija nudi sve što možete zamisliti, a ipak ljudi ubijaju jedni druge. No, tu je i jednostavniji razlog, očito pišemo dobre knjige”, smatra norveški pisac Thomas Enger, autor sjajnog romana Opečen.
Njihova popularnost raste iz godine u godinu. Koji god da je stvarni razlog te popularnosti, milioni ljudi će širom svijeta i dalje žuriti u knjižare da kupe nove knjige Nesboa, Adlera-Olsena, Engera i drugih ili da što prije pogledaju novu seriju.