Otkad su škole zatvorene zbog korona virusa, osnovci i srednjoškolci vrijeme provode u kućama i uče (k)od kuće. A kako je kretanje ograničeno i ne može se izlaziti, slobodno vrijeme najviše provode u digitalnom svijetu.
Pregršt je aplikacija za prekraćivanje dosade i kontakt s prijateljima. Međutim, dolazimo u situaciju gdje mnogi zaboravljaju da je internetsko nasilje bio jedan od velikih problema i prije pandemije (cyberbullying), a sada je dobio samo više prostora, ali i vremena, jer maloljetnici su na neki način prisiljeni boraviti u virtuelnom svijetu.
Internetsko nasilje nije dovoljno regulisano u Bosni i Hercegovini ni ozbiljno shvaćeno, pa ga mnogi ni ne prijave jer ne vide svrhu.
Često čitam kako mladi nisu svjesni šta je nasilje i da u tom neznanju trpe ono što im se u tom trenutku dešava i to je istina.
Odrastanje je uvijek praćeno raznim nesigurnostima i često u tim godinama nismo ni svjesni da, kad nam neko nešto kaže, ne mora da znači da je to istina i da je to njegova percepcija istine, a možda ni nije nego te želi samo povrijediti.
Ovih dana naišla sam na profil na Instagramu gdje je objavljen video jedne djevojčice koja plače. Taj video me na kraju odveo na dosta lažnih profila, koji su otvorili nove dimenzije užasa na ovoj platformi, a to je namjerno ismijavanje djevojčica i dječaka na osnovu njihovog fizičkog izgleda.
Lažni profili
Imena profila i njihovi nazivi su u najmanju ruku, za one koji to vide, i više od uvredljivog sadržaja, a da ne govorimo kako se osjećaju oni koji se prepoznaju na nekim od tih fotografija.
Nekoliko profila je prazno, bez objave fotografija, ali samo ime profila navodi o kome je riječ kao individualca ili grupe.
Nekoliko profila je ispunjeno fotografijama djevojčica iz osnovnih i srednjih škola. Imena profila čak su kategorisana po školama i gradovima.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Neko se dosjetio da na taj način skuplja pratioce, pa je postavio profil baš u tom smjeru. Pa navodi kako će objavljivati ružne fotografije tek kad stekne određen broj pratilaca.
Profili koji anonimno skupljaju fotogafije, pa između sebe dijele u privatnim porukama takođe su zastupljeni.
Traže da im pošaljete fotografije, a oni će vama dati u zamjenu svoje koje imaju. Ideja za ovaj trend koji je počeo da kruži Instagramom ima i previše.
Iako znamo da se Instagram i njihovi tvorci bore protiv poruka ovog tipa, uvijek se naiđe na neku crnu rupu. Iako se sve ovo čini bezazlenim, itekako nije.
Nije normalno i treba se boriti protiv toga
Takvi i slični događaji ostavljaju velike posljedice na djecu. Maloljetnici tako uče i odrastaju u uvjerenju da je to sve normalno.
Treba upozoriti da takvo ponašanje nije normalno, da se ne trebaju osjećati izopšteno i da uvijek trebaju u tim situacijama da se prvo obrate roditeljima, školi i nadležnim institucijama. UNICEF je napravio smjernice u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju.
“Veliki problem i faktor koji potiče pojedince da vrše nasilje na internetu jest i prividna anonimnost. Anonimnost na internetu ipak je, u neku ruku, lažna jer, zahvaljujući jednostavnoj tehnologiji, moguće je ući u trag osobama koje uznemiravaju druge. Stoga možemo zaključiti da međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje sajtova koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka, što se pokazalo naročito prisutnim u Bosni i Hercegovini u nemilim događajima koji su se desili prethodnih godina”, navedeno je u priručniku.
A izgleda da se samo nastavljaju. U slučaju da naiđete na takve profile ili fotografije, prijavite i probajte da upozorite i druge. Uz određen broj prijava ti profili mogu biti ugašeni.
Izvor: Al Jazeera