Alice Weidel: Ultradesničarska čelnica koja oblikuje njemački AfD

Zastupnici iz ultradesničarske Alternative za Njemačku (AfD) okupili su se tog 29. januara oko 46-godišnje voditeljice stranke Alice Weidel u parlamentu i fotografisali se. Weidel, u bijeloj rolci i plavom sakou, osmjehivala se kameri, suzdržano ali zadovoljno.

Nekoliko trenutaka ranije, AfD je ušao u historiju. Prvi put otkako je ušao u federalni parlament 2017, njegovi glasovi su utjecali na nacionalnu politiku.

Prijedlog da se ograniči imigracija nije bio obavezujući. Ono što je bilo važno je da su se opozicijska Kršćansko-demokratska unija (CDU) desnog centra, koja ga je predložila, i libertarijanska Slobodna demokratska stranka (FDP), koja ga je podržala, oslanjale na dodatne glasove AfD-a da ga usvoje.

Na taj način, vođa CDU-a Friedrich Merz ukinuo je poslijeratni konsenzus među glavnim strankama kako bi isključio ekstremnu i krajnju desnicu.

„Merz je izbjegavao kontakt očima, [vladajuća] Socijaldemokratska stranka (SDP) bila je bijesna, AfD je bio presretan, stajali su na stolicama, grlili se“, Al Jazeeri je kazao Jens Bastian, ekonomista u Njemačkom institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja. „Bilo je to kao da je AfD postigao pogodak i osvojio prvenstvo: Imamo većinu. Postali smo prihvatljivi.“

Sedmicu prije glasanja Afganistanac s poteškoćama u razvoju napao je grupu djece nožem u parku u Aschaffenburgu blizu Frankfurta. Ubio je dvogodišnjeg dječaka i 41-godišnjeg muškarca koji je pokušavao zaštititi dječaka.

Sedmicama ranije, muškarac saudijskog porijekla automobilom se zabio u grupu slavljenika, ubivši šestero u gradu Magedburgu na istoku.

Ovi napadi izazvali su ljutite reakcije javnosti i pozive na oštrije mjere prema migraciji.

Merkel: Mislim da je to pogrešno

Merz „je osjećao da  mora učiniti nešto vidno drugačije“, Al Jazeeri je kazao penzionisani diplomata Christian Schlaga, misleći na glasanje 29. januara.

„Mislim da je to pogrešno“, bivša kancelarka iz CDU-a Angela Merkel napisala je na svojoj internetskoj stranici.

Dva dana nakon usvajanja prijedloga Merz je Bundestagu predstavio pravno obavezujući prijedlog zakona o pooštravanju kontrola na granici, ograničavanju prava migranata da dovode članove porodica u Njemačku i omogućavanju federalnoj policiji da izdaje vlastite naloge za hapšenje. Ova mjera je propala.

Pogođeni kritikom da sarađuju s krajnjom desnicom, desetak zastupnika CDU-a odbilo je podržati svog stranačkog čelnika drugi put.

Weidel je bila bijesna. „Merz nema ono što je potrebno da bude kancelar“, kazala je reporterima. „Konzervativci nisu ujedinjeni.“

Prošlomjesečna saradnja na federalnom nivou izgleda nije utjecala na rezultate CDU-a na biralištima, što ukazuje na to da možda nisu svi Nijemci uvrijeđeni uključivanjem AfD-a u proces donošenja odluka kao berlinska politička elita.

Kao kancelar Olaf Scholz iz SPD-a, Merz je obećao da nikada neće ući u koaliciju s AfD-om i Weidel.

No, čini se da testira vode ad hoc saradnje. To je dijelom nastalo iz nužnosti. Merz će možda trebati glasove AfD-a u Bundestagu u budućnosti, posebno za suzbijanje migracije.

Ko je, dakle, Alice Weidel, i na koji način oblikuje svoju stranku?

Uspon u stranci

Weidel, koja je odrasla u porodici iz srednje klase u gradu na sjeverozapadu Njemačke, ušla je u politiku nakon karijere u finansijama. Studirala je ekonomiju. Doktorirala je na kineskom penzionom sistemu i radila kao analitičarka za Goldman Sachs i Allianz Global Investors u Frankfurtu. Fondacija Konrad Adenauer, koja je povezana sa strankom CDU, finansirala je njen doktorat, što ukazuje na to da je počela kao umjerena konzervativka. Prije nego što se pridružila AfD-u, vodila je vlastitu konsultantsku firmu. U braku je sa ženom rođenom na Šri Lanki s kojom ima dva sina i živi na relaciji Švicarska-Njemačka.

Weidel se pridružila AfD-u 2013, one godine kada ga je osnovala grupa euroskeptičnih akademika i brzo je napredovala unutar stranke. Osnovan je kao opozicija spašavanju država pogođenih dužničkom krizom u eurozoni. AfD se zalagao za ono što je nazivao vraćanjem suvereniteta Njemačkoj od Evropske unije i privukao je antiglobalizacijske reakcionare, nativiste i antisistemske pristalice raznih vrsta, uključujući neonaciste. Weidel je privukao AfD prije nego što je otišao udesno i počeo se baviti imigracijom zbog njenog protivljenja spašavanju.

Do 2015. godine Weidel je bila u saveznom izvršnom odboru AfD-a, a nakon što je stranka ušla u Bundestag 2017. godine – sa 12,6 posto saveznih glasova i postala treća najveća stranka – postala je izvjestiteljica svog parlamentarnog bloka. Na izborima 2017. i 2021. bila je voditeljica AfD-a zajedno s Tinom Chrupallom, političarem iz istočne Njemačke.

U međuvremenu, nakon što su Grčka i druge članice eurozone u problemima spašene i euro osiguran, razotkrili su se vanjskopolitički izbori pod Merkel koji služe njemačkoj ekonomiji, najvećoj u Evropi.

Godine 2020. trgovinski sporazum koji je osmislila Njemačka i koji je olakšavao izvoz u Kinu, odbačen je pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država. Usljed pandemije iste godine smanjenja je potrošnja i zatvorene tvornice.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. prekinula je uvoz jeftinog ruskog plina u energetski intenzivne njemačke industrije kada su nepoznati akteri sabotirali plinovod Sjeverni tok ispod Baltičkog mora.

Ti su šokovi povećali njemačke troškove za energiju. Inflacija je potkopala Scholzovu koalicijsku vladu i koristila AfD-u.

„Izvoz u Kinu, uvoz jeftinig energenata iz Rusije – to je bio ekonomski model koji je definisao [postkomunističko njemačko] ponovno ujedinjenje i eru Merkel. Tog modela više nema, a zaista je bio znak uspješne Njemačke“, kazala je Catherine Fieschi, saradnica na Evropskom univerzitetskom institutu u Parizu, stručnjakinja za populističku politiku.

Strategija i trajna moć

Weidel krivi globalizaciju za probleme Njemačke i iskoristila je nezadovoljstvo birača.

„Ostvarili smo […] nevjerovatan rast od 2010. do 2021. Ko se ponovo želi tog odreći“, pita Schlaga, opisujući kako se mnogi birači osjećaju.

Fieschi je opisala Weidel kao „ambicioznu“ i „spremnu da se promijeni i učini sve što je potrebno da nađe pravu traku kojom će uistinu provaliti sistem“ njemačke vodeće stranačke politike.

„Weidel je u osnovi odlučila da put do [vlasti] vodi preko bivše intelektualne stranke, koju treba pretvoriti u populističku, okrenuti je ka istoku i odatle ići putem mainstream politike“, kazala je Fieschi, koja je smatra sposobnim strategom.

Ona je pozvala na uvođenje većih restrikcija imigrantima, okrivila je evropski prijelaz na zelenu energiju za gubitak radnih mjesta i podržava povratak na fosilna goriva.

Weidel je fokusirala veći dio svoje kampanje na prostor bivše Istočne Njemačke.

AfD je posebno popularan na istoku države, koji je ostao siromašniji od zapadne Njemačke nakon ujedinjena i prirodni je „rezervoar glasova nezadovoljnih“, kazala je Fieschi.

No, istovremeno je, smatra Fieschi, tolerantniji na ultradesničarsku retoriku od bivše Zapadne Njemačke.

„Kada je riječ o njenim pristalicama na istoku, zaista se ne mora pretjerano truditi jer se u imaginaciji Istočne Njemačke … nacizam dogodio u Zapadnoj“, kazala je Fieschi.

„To je strateško razmišljanje, a strategija potpuno nadmašuje ideje. Ideje su ono što je potrebno u svakom trenutku“, kazala je.

Stranka ‘potrošila’ mnogo osnivača

Kako su se poruka i identitet AfD-a proširili s prvobitnog fokusa na euro na rješavanje migracije, energetike, problematike njemačkih oružanih snaga, za koju Weidel podržava vraćanje regrutacije, i evropskog projekta u cjelini, Weidel je imala najtrajniju moć.

„Ova stranka je potrošila mnogo svojih osnivača“, kazao je Bastian.

Kopredsjedavajući AfD-a Jorg Meuthen podnio je ostavku 2022, nakon onoga što je opisao kao borbu za moć sa stranačkim konzervativcima, među kojima je, prema njegovim riječima i Weidel. U maju se Maximilian Krah, vodeći kandidat na listi AfD-a za Evropski parlament, našao pod pritiskom da se povuče iz saveznog izvršnog odbora stranke nakon što je izjavio u intervjuu da nisu svi pripadnici nacističkih paravojnih snaga bili kriminalci. U međuvremenu, Weidel je prihvatila članove poput Bjorna Hockea, koji je dvaput proglašen krivim za korištenje nacističkog slogana.

Weidel izgleda profesionalno, nosi odijela i maramicu u džepu. Odaje utisak profesionalno iskusne i kompetentne političarke.

„Ona kaže: ‘Da, razgovaram s [kineskim predsjednikom] Xijem Jinpingom na mandarinskom. Čitam kineske dokumente u originalu. Razumijem u kojem smjeru se kreće Kina, radila sam tamo’. To se tiče kompetencije, ali i vanjske politike na koju [čelnici drugih stranaka] nemaju odgovor“, kazao je Bastian.

Osim toga, vješta je u komunikaciji i dopire do mladih birača na platformama TikTok i X.

Zakletva kancelara

Na jednom od snimaka koje je Weidel nedavno objavila, ona pješači snijegom prekrivenom šumskim pejzažom, dok izgovara zakletvu kancelara. „Kunem se da ću posvetiti svoju snagu dobrobiti njemačkog naroda, promovisati njegovu doborbit i štititi ga od zla“, govori ona.

„Postala je prepoznatljivo lice AfD-a. Dvije trećine Nijemaca ne bi mogle imenovati drugog čelnika“, kazao je Bastian, misleći na Chrupallu.

U međuvremenu, u intervjuu s milijarderom Elonom Muskom na platformi X prošli mjesec, Weidel je izvela verbalni i ideološki skok. Ova stranka krajnje desna pokušala se distancirati od nacizma, a historijski revizionizam Weidel predstavlja naciste kao „socijaliste“.

„Najveći uspjeh [ljevice] nakon tog užasnog perioda u našoj historiji je bio to što su etiketirali Adolfa Hitlera kao desničara i konzervativca. On je bio upravo suprotno. Bio je komunista, socijalista“, Weidel je kazala Musku.

„Mi smo sasvim suprotno. Mi smo slobodarska, konzervativna stranka. Pogrešno nas svrstavaju sve vrijeme i voljeli bismo osloboditi ljude.“

„Izgovarajući stvari“ koje druge stranke ne izgovaraju, Weidel je, čini se, u tome da je u stanju kanalisati nezadovoljstvo i, dajući mu glas, dozvoliti drugima da ga izraze.

„Nijemcima treba neko ko će izraziti njihov bijes“ zbog pogoršanog standarda života, kazala je Fieschi.

Stavovi Weidel, koji se distanciraju od političke ortodoksije, također implicitno poručuju njemačkim biračima da nije pogrešno govoriti ono što misle, čak i kada je to što imaju reći negativno ili politički nekorektno.

„Strankama je bilo teško dotaknuti se imigracije. Ona govori stvari koje druge političke stranke ne govore o pitanju koje je važnije većini birača nego što su druge stranke spremne [priznati]“, Al Jazeeri je kazala Christina Xydias, politologinja na Univerzitetu Bucknell u Pennsylvaniji, koja je izdala knjigu o njemačkim političarkama.

Remigracija – izraz koji je postao općeprihvaćen

Na predizbornom skupu u Riesi na istoku Njemačke prošli mjesec Weidel je govorila o masovnim deportacijama, rehabilitirajući desničarski izraz koji označava oduzimanje naturaliziranim Nijemcima rođenim u inozemstvu njihovo njemačko državljanstvo i vraćanjem istih u države porijekla.

„Bit ću iskrena, ako se to zove remigracija, onda ćemo ga i zvati remigracijom“, kazala je gromoglasno.

„Publika je ustala“, kazao je Bastian, opisujući oduševljenje publike. „Remigracija. Taj izraz postao je općeprihvaćen.“

„Neki smatraju da AfD, ako želi zaista napraviti razliku, postati više mainstream, mora malo ublažiti retoriku“, kazao je. „No, ja ne mislim tako. AfD pobjeđuje upravo zato što su takvi kakvi jesu. Doživljaju ih originalnim, autentičnim, onima koji govore ono što treba reći.“

Weidel je „pomogla dati AfD-u dojam kompetentnosti“, kazao je Bastian. „Prije tri godine ne biste na ovaj način govorili o AfD-u.“.