‘Vrijeme je za Njemačku’: Kako je ekstremno desni AfD postao politička sila

Dvanaest godina nakon osnivanja Alternativa za Njemačku (AfD) postigla je nevjerovatan rezultat na izborima – postala je druga po snazi politička stranka Njemačke. Na izborima održanim proteklog vikenda, AfD je osigurao gotovo 20,8 posto glasova, što je dvostruko više od rezultata iz 2021. godine (10,4 posto) te tako postao dominantna politička sila istoka Njemačke.

Nedjeljni rezultat na izborima, gdje je svaki peti glasač dao povjerenje ovoj krajnje desnoj stranci, učvršćuje je kao velikog političkog igrača, uprkos stalnim kontraverzama o njenoj ideologiji i političkim najavama i odlukama.

Tokom govora na proslavi rezultata njemačkih izbora, čelnica AfD-a Alice Weidel oštro je odgovorila kritičarima: „Željeli su nas prepoloviti, ali desilo se upravo suprotno“. Ona je pred pristalicama izrazila spremnost za formiranje koalicije s koalicijom koju čine Kršćanska demokratska unija (CDU) i Kršćanska socijalna unija (CSU), iako je lider CDU-a Friedrich Merz ranije poručio kako nije za takvo partnerstvo.

Pomoć iz SAD-a

Izborni rezultati i porast popularnosti pratile su i međunarodne poruke podrške. Tako je izvršni direktor Tesle i saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa na platformi X objavio kako „samo AfD može spasiti Njemačku“. Čak je i učestvovao, videolinkom, na jednom predizbornom skupu zajedno sa Weidel te tako dao dodatni legitimitet stranci pred svojom globalnom publikom.

Na sličan način je AfD dobio indirektnu podršku potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea. Tokom govora na nedavno održanoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji Vance je kritizirao nepozivanje AfD-a na ovaj skup izjavivši: „Ne moramo se slagati sa svima – ili s bilo čime – što ljudi govore. Ipak, kada politički lideri predstavljaju važan dio biračkog tijela, onda smo dužni barem voditi dijalog s njima“. Njegov susret sa Weidel nekoliko dana prije izbora su mnogi tumačili kao direktnu podršku pred glasanje.

AfD: Šta znači i za šta se zalaže

Centralni dio platforme Alternative za Njemačku se nalazi u nacionalizmu, antimigrantskim politikama i euroskepticizmu. Stranka je prvi put „ušla“ u Bundestag (Parlament Njemačke) 2017. godine kada je iskoristila javno nezadovoljstvo njemačkim djelovanjem tokom migrantske krize. Danas se nastavlja zalagati za strožije granične kontrole, reduciranje politika za dobijanje azila te nešto što nazivaju „remigracijom“, a to je koncept koji kritičari opisuju kao prinudne deportacije.

Stranka se, također, protivi njemačkoj podršci Ukrajini, kritizira utjecaj Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i protivi glavnim politikama koje se odnose na klimatske promjene, odbacujući ih kao štetne za ekonomiju. U prošlosti su članovi AfD-a imali istupe u kojima su umanjivali i ublažavali nacističke zločine, a jedan od stranačkih lidera je spomenik holokaustu u Berlinu nazvao „spomenikom sramote“. Prošle godine je lider pokrajinskog AfD-a Tiringije Bjoern Hoecke osuđen dva puta za korištenje zabranjenih slogana iz doba nacističke Njemačke.

Popularnost i protivljenje

Značajan dio podrške AfD dobija na istoku Njemačke gdje su ekonomske teškoće i nezadovoljstvo glavnim strankama pojačali njen rast. Politolog Wolfgang Schroeder uspoređuje stranku sa „nosačem aviona koji je pun zamjeranja i ljutnje“ koja znalački pretvara javne frustracije u glasove.

No, AfD se suočava s jakom opozicijom. Masovni protesti održani su širom Njemačke uoči izbora, a učesnici demonstracija kritizirali su stranku kao prijetnju demokratiji. Njemačke sigurnosne službe tretiraju određene dijelove AfD-a kao krajnje desne ekstremiste i stavile su određene ogranke pod prismotru.

Uprkos dobicima, ambicije AfD-a su doživjele udarac jer nisu osvojili prvo mjesto. Koalicija CDU/CSU i dalje ostaje dominantna politička sila Njemačke sa približno 29 posto glasova. Tokom TV-debate, Merz je ponovio odbijanje saradnje sa AfD-om, pozivajući se na nepomirljive razlike kada se govori o članstvu u Evropskoj uniji, monetarnoj politici i podršci Ukrajini.

Problematična historija i ambicije za budućnost

Osnovana 2013. godine kao euroskeptična stranka koja se protivi mjerama štednje, Alternativa za Njemačku u početku nije imala radikalni nacionalistički ton koji je kasnije poprimila. Odluka tadašnje kancelarke Angele Merkel da 2015. dozvoli dolazak velikog broja migranata u Njemačku pokazala se kao prekretnica i ona je „ispalila“ AfD u vrh njemačke politike.

Tokom godina partija je formirala sve ekstremniju politiku, prihvatila krajnje desnu retoriku i bila ovijena kontroverzama. Tako su 2023. njemački mediji objavili izvještaje o održavanju tajnih sastanaka AfD zvaničnika na kojima je bilo govora o deportaciji miliona imigranata. Ti navodi su izazvali državni bijes, a kancelar Olaf Scholz je to usporedio s politikama iz nacističkog perioda.

Ipak, AfD i dalje ide naprijed nesmetano. Weidel je već najavila kako će biti kancelarka 2029. godine, pa je to obznanila na AfD TV-u: „Preteknut ćemo CDU/CSU i tada ćemo imati mandat za vladanje“.

Šira slika i evropska desnica

Jačanje AfD-a je dio šireg trenda širom evropskog kontinenta, gdje ekstremno desničarske stranke dobijaju na snazi. Tako u Francuskoj Nacionalno okupljanje Marine Le Pen ima jaku podršku, dok se u Austriji Slobodarska stranka postavila kao glavna snaga politike. Mađarski premijer Viktor Orban javno je pohvalio Weidel kao „budućnost Njemačke“.

Međutim, AfD se suočava sa izolacijom. Izbačena je iz ekstremno desničarskog saveza u Evropskom parlamentu nakon što je njen kandidat Maximilian Krah branio neke nacističke SS oficire, tvrdeći kako „ne znači da su bili zločinci“.

Podijeljena Njemačka uoči nesigurne budućnosti

Jačanje utjecaja Alternative za Njemačku predstavlja dilemu za Njemačku. Dok etablirane, glavne stranke tvrde kako će održati takozvani „vatreni zid“ kojim se brani saradnja sa ekstremnom desnicom, počele su se ukazivati pukotine na tom zidu. U januaru je lider CDU-a Merz isposlovao antiimigracijski zakon u Parlamentu – sa glasovima AfD-a. Taj potez je izazvao brojna pitanja da li taj zid i dalje djeluje.

Javno mnijenje se, također, mijenja. Nedavna anketa je pokazala kako 60 posto Nijemaca podržava strožiju politiku prema izbjeglicama. S druge strane, AfD dobija na snazi među mlađim glasačima, koristeći društvene mreže daleko efikasnije od protivnika.

Njemačka se sada nalazi na političkoj raskrsnici. Ukoliko većinske stranke ne uspiju riješiti nezadovoljstva građana, AfD će ojačati svoju poziciju i postati još veća sila 2029. godine. Hoće li ostati remetilačka opozicijska snaga ili će biti još bliže vlasti, ovisi o izborima koje će Njemačka napraviti narednih godina.