Ni pandemija ne sprečava darivatelje krvi

Tranfuzijski zavodi i instituti navode kako jeste došlo do pada broja donora, ali da to ne predstavlja problem za rad medicinskih ustanova (EPA)

Premda je pandemija korona virusa donijela mnoge probleme regiji, ona nije obeshrabrila one koji daju dio sebe kako bi pomogli drugima – darivatelje krvi.

Transfuzijski zavodi i instituti iz regije za Al Jazeeru navode kako jeste došlo do pada broja donora, ali da to ne predstavlja problem za rad medicinskih ustanova Zapadnog Balkana.

Gordana Antuljeskov, glasnogovornica Instituta za transfuziju krvi Srbije, ističe kako je i u Srbiji, kao i u drugim zemljama pogođenim epidemijom, došlo do određenih promjera sa uvođenjem vanrednih mjera.

„Veliki broj otkazanih akcija i ograničena mogućnost kretanja građana uticali su na smanjen odziv građana na stacionarnim mestima za prikupljanje krvi i na manjem broju akcija davanja krvi u mobilnim timovima“, kaže ona za naš portal, te dodaje kako se broj prikupljenih jedinica krvi stabilizirao zbog solidarnosti i empatije građana.

„Zahvaljujući tome smo bili u mogućnosti da zadovoljimo inače smanjene potrebe za komponentama krvi u novonastalim okolnostima. Naime, otkazane su sve hladne hirurške intervencije i zbrinjavani su samo hitni slučajevi i hemato-onkoloski pacijenti koji su svakodnevno na terapiji određenim komponentama krvi.“

Na upit da li je bilo bojazni donora i osoblja pri procesu darivanja, Antuljeskov odgovara kako su pravovremeno poduzete sve preporučene zaštitne mjere, „uključujući dezobarijeru na ulasku u Institut, merenje temperature beskontaktnim termometrom i dezinfekciju ruku na vise lokacija“.

„Osoblje sve vreme poštuje primenu zaštitnih mera, zaposleni nose maske i rukavice i redovno vrše dezinfekciju ruku. Nije primećen strah ni kod donora, a ni kod zaposlenih prilikom uzimanja krvi. Pored vrlo detaljnog upitnika za davaoce krvi, kao i inače vrlo strogih kriterijuma za selekciju, lekari su dobili dodatne instrukcije od strane Republičke stručne komisije za transfuziju kako bi se izvršila pravilna selekcija davalaca krvi u datim okolnostima.“

Ističe kako svi otežavajući faktori nisu uticali na rad Instituta, niti na funkcionisanje zdravstvenog sistema.

„Svi pacijenti kojima je bila potrebna transfuzijska terapija na vreme su zbrinuti. Broj prikupljenih jedinica krvi opao je za oko 40%, što odgovara statističkim podacima većine zemalja u ovo vreme proglašene pandemije. Davanje krvi je proces koji mora da se nastavi i u vanrednim okolnostima, ali i nakon njih, a naš zadatak je uvek isti – da obezbedimo sigurnost i za davaoce i za primaoce“, kaže sagovornica našeg portala iz Beograda.

Nepromijenjena plemenitost

Irena Jukić, direktorica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, govori nam kako je „virus SARS-CoV-19 svima nama bar malo promijenio standardne životne navike, ali, na sreću, nije zdravstveno stanje naših djelatnika niti plemenitost darivatelja krvi“.

„Neki od darivatelja su bili u samoizolaciji, a neki čak i preboljeli COVID-19 i sada se javljaju jer žele darivati konvalescentnu plazmu za liječenje oboljelih“, dodaje ona.

Za portal Al Jazeere navodi kako niko od uposlenika Zavoda, niti niko od njihovih članova porodice, do sada nije obolio od COVID-19 „što je jako važno i za mogućnosti organiziranja rada tijekom proteklog vremena“.

„Naime, organizirali smo rad u turnusima tako da bi maksimalno izbjegli kontakte zaposlenika i eventualni prijenos zaraze u odjelima u kojima je to bilo moguće. Svaki voditelj pojedinog odjela organizirao je procese tako da sve funkcionira, a da se istovremeno smanji rizik bilo kakve infekcije. Zaključno, pandemija nije poremetila život i rad transfuzijske službe u Hrvatskoj jer smo se na vrijeme učinkovito organizirali, osnovali Krizni tim, izdali Smjernice za rad i propisali sva postupanja u radu, sa darivateljima, uzorcima, strankama…

Jukić dodaje kako je broj prikupljenih doza krvi bio manji, ali u skladu sa potrebama zdravstva.

„Zbog odgađanja svih elektivnih operativnih zahvata, smanjenja broja transplantacija i ukupnih dnevnih potreba za koncentratima eritrocita, smanjen je i ukupan broj dnevnog prikupljanja pune krvi. Istovremeno su potrebe za koncentratima trombocita (hematološki, onkološki.. bolesnici) bile na istoj razini kao i prije epidemije. Te potrebe smo upotpunjavali povećanjem uzimanja koncentrata trombocita na staničnom separatoru postupkom afereze.“

„Od prošlog tjedna se polako normalizira stanje što pratimo kroz povećanje ‘potražnje’ za krvnim pripravcima, a transfuzijska služba je uspjela na vrijeme povećati zalihe zahvaljujući dobrom odazivu darivatelja krvi“, ističe naša sagovornica iz Zagreba.

Solidarnost i ljudskost

Veselka Ćejić, šefica službe za prikupljanje krvi u banjalučkom Zavodu za transfuzijsku medicinu bh. entiteta Republika Srpska, također navodi kako je pandemija napravila probleme, ali se ipak sve odvija u korist pacijenata.

„Prikupljanje krvi u Republici Srpskoj odvija se prema planiranom rasporedu, kao i do sada, jer je pacijentima u bolnicama i dalje potrebno transfuzijsko liječenje. Uprkos akcijama dobrovoljnog davanja krvi, koje su bile od velike pomoći Zavodu, krv ima kratak rok trajanja te je stoga potrebno da se zalihe neprestano obnavljaju“, rekla je za Al Jazeeru.

Ističe kako je Zavod, od momenta proglašenja pandemije COVID-19 infekcije, a vodeći se preporukama ECDC, poduzeo sve potrebne mjere radi sprečavanja rizika od prenošenja virusa.

„Tako da su za dobrovoljne davaoce krvi implementirani dodatni kriteriji, kako bi se obezbjedile dovoljne količine sigurne krvi za transfuziološko liječenje naših pacijenata. U svim prostorijama prikupljanja krvi se strogo poštuje udaljenost 1-2 metra između davalaca, akcije se organizuju u manjim grupama uz obaveznu dezinfekciju obuće na ulazu, ruku davalaca, nošenje zaštitnih maski i rukavica, kao i mjerenje tjelesne temperature svakom davaocu.“

Pitali smo je da li postoji bojazan donora i osoblja zbog virusa, na šta Ćejić odgovara kako je razumljivo da među cijelim stanovništvom postoje zbunjenost, tjeskoba i strah.

„Međutim, solidarnost i humanost koja postoji i od ranije kod naših davalaca se pokazala i u ovoj vanrednoj situaciji, jer se mnogo ljudi odazvalo različitim apelima transfuzioloških službi i darovalo krv. Zdravstveni radnici su zbog prirode svog posla uvijek suočeni sa određenim rizicima koje prihvataju kako bi profesionalno obavljali svoj posao, pa se podrazumijeva da će se tako ponašati i u vrijeme pandemije“, dodala je.

Otkazane akcije

Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu drugog bh. entiteta Federacije BiH Jasminka Kurilić kazala nam je kako je zbog smanjenog broja zahtjeva bio smanjen i broj darivalaca krvi.

„Akcije su sve otkazane u školama, fakultetima i preduzećima. Do 4. maja imali smo samo dvije akcije u Olovu i Ilijašu gdje smo ispoštovali sve mjere opreza i dezinfekcije“, rekla nam je.

Ističe kako je pandemija COVID 19 „promjenila rad transfuzijske medicine u FBiH, kao i život darivalaca krvi i uposlenika transfuzijskih ustanova“.

„Obzirom da su bolnice i klinički centri smanjili operativne postupke, tj. radili samo akutne slučajeve, to se odrazilo i na smanjenje broja zahtjeva za izdavanjem komponenti krvi. Naravno da su teški onkološki i hematološki pacijenti redovno trebali krv.“

„Shodno smanjenim zahtjevima za krv pratili smo i broj prikupljenih jedinica krvi. Kao i sve ostale ustanove i Zavod je morao voditi računa o zdravlju uposlenika, te smo se organizovali u timove koji su radili shodno potrebama. Zavod je kao i ostale transfuzijske ustanove uveo sve moguće mjere dezinfekcije, nošenja maski, rukavica, socijalnu distancu, obaveznu epidemiološku trijažu posjetilaca tj korisnika naših usluga“, rekla nam je.

Kao i prethodne sagovornice, i Kurilić je istakla kako za „darivatelje ne postoje nikakve opasnosti od čina darivanja krvi jer su sve transfuzijske ustanove poduzele naložene mjere mjere radi sprečavanja zaraze korona virusom.

„Osoblje je bilo adekvatno snabdjevano zaštitnom opremom i educirano kako se ponašati u vrijeme pandemije ovog virusa“, istakla je.

Izvor: Al Jazeera