Članice G20 osudile invaziju – Kina i Rusija protiv
Većina članica G20 snažno je osudila rat u Ukrajini i naglasila da uzrokuje golemu ljudsku patnju i pogoršava postojeće slabosti u globalnoj ekonomiji.
- Članice grupe G20 nisu uspjeli postići konsenzus o opisu rata u Ukrajini
- Globalna radna grupa za nadzor finansijskog kriminala (FATF) suspendirala je članstvo Rusije
- Članice grupe G20 nisu uspjeli postići konsenzus o opisu rata u Ukrajini
- Globalna radna grupa za nadzor finansijskog kriminala (FATF) suspendirala je članstvo Rusije
- Vijeće sigurnosti UN-a održalo je minutu šutnje za žrtve rata u Ukrajini; generalni sekretar Antonio Guterres rekao je da je ruska invazija razorila Ukrajinu
U nastavku čitajte najvažnije vijesti iz Ukrajine.
Prigožin: Wagnerovci su osvojili selo kod Bahmuta
Šef ruske plaćeničke paravojne grupe Wagner Jevgenij Prigožin tvrdi da su njegove snage zauzele selo Jahidne, sjeverno od Bahmuta.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti tvrdnju koju je Prigožin iznio u kratkoj audio poruci.
Dan ranije je rekao da je Wagner preuzeo kontrolu nad Berhivkom, još jednim selom u predgrađu Bahmuta.
Borba za Bahmut traje mjesecima, a jedinice Wagnera pretrpjele su teške gubitke. To je navelo Prigožina da se požali kako ruski odbrambeni establishment nije ispravno priznao njihov doprinos.
Ove je sedmice čak optužio vojni vrh za izdaju jer nije snabdio njegove ljude dovoljnom količinom municije, iako je kasnije rekao da je situacija ispravljena.
Većina članica G20 osudila rusku agresiju
Finansijski čelnici najvećih svjetskih ekonomija oštro su osudili Moskvu zbog agresije protiv Ukrajine, a zajedničku izjavu skupa G20 su odbile potpisati jedino Kina i sama Rusija.
Indija, predsjedavajuća formata G20, bila je domaćin sastanka ministara finansija u gradu Bangalore. Oklijevala je na dnevni red staviti pitanje rata, ali zapadne zemlje su insistirale na tome i odbijale bilo kakav ishod koji ne bi uključivao osudu ruske invazije.
“Većina članica snažno je osudila rat u Ukrajini i naglasila da uzrokuje golemu ljudsku patnju i pogoršava postojeće slabosti u globalnoj ekonomiji”, navodi se u saopćenju. „Bilo je i drugačijih stavova i različitih procjena situacije i sankcija“, dodaje se u sažetku, što je referenca na mjere koje su uvele SAD, evropske i druge zemlje kako bi kaznile Rusiju za agresiju.
Takav ishod sličan je kraju sastanka G20 na Baliju u novembru prošle godine kad je Indonezija također objavila završni dokument u kojem su iznesene razlike.
G20, formiran kako bi se zemlje borile protiv ekonomskih kriza, sve teže postiže konsenzus među članicama.
Dva delegata rekla su Reutersu da Rusija i Kina ne žele da se platforma koristi za raspravu o političkim pitanjima.
Njemački ministar finansija Christian Lindner smatra da je “za žaljenje” što je Kina blokirala deklaraciju kojom se osuđuje ruski rat protiv Ukrajine.
Hiljade ljudi u Berlinu pozvalo na mirovne pregovore sa Rusijom
Hiljade ljudi okupilo se kod čuvene Brandenburške kapije u Berlinu, pozivajući na mirovne pregovore s Rusijom u ratu u Ukrajini, prenosi Anadolija.
Ljevičarska političarka Sahra Wagenknecht i aktivistica za ženska prava Alice Schwarzer, koje su organizovale skup, pozvale su na prekid vatre i mirovne pregovore s Rusijom.
Wagenknecht je pozvala na “prekid krvoprolića” u Ukrajini povodom prve godišnjice rusko-ukrajinskog rata. Skup je prenošen uživo na platformi YouTube.
Ona je također upozorila na mogući “nuklearni pakao”, ukoliko ruski rat eskalira u Ukrajini.
Wagenknecht i Schwarzer su prije dvije sedmice objavile “Manifest za mir” u kojem su pozvale njemačkog kancelara Olafa Scholza da “zaustavi eskalaciju”. Kritičari su optužili Wagenknecht i Schwarzer da su “naivne”.
“Uz podršku Zapada, Ukrajina može dobiti pojedinačne bitke. Ali ne može dobiti rat protiv najveće svjetske nuklearne sile”, navele su autorke.
Podvukle su da “nijedna strana ne može pobijediti vojno” i da se rat može završiti samo za pregovaračkim stolom.
“Pregovarati ne znači predati se. Pregovarati znači praviti kompromise s obje strane kako bi se spriječile stotine hiljada smrtnih slučajeva i još gore”, naglasile su autorke manifesta.
Mađarska će opet odgoditi ratifikaciju članstva Švedske i Finske u NATO-u
Šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana signalizirao je u subotu novo odgađanje ratifikacije članstva Finske i Švedske u NATO-u u mađarskom parlamentu i najavio da bi se glasanje moglo održati tek u drugoj polovici marta.
Švedska i Finska podnijele su prošle godine zahtjev za članstvo u NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu. Potrebno im je odobrenje svih 30 članica NATO-a, no Švedska se suočava s prigovorima Turske jer pruža utočište onima koje Ankara smatra pripadnicima terorističkih grupa.
Proces ratifikacije članstva Švedske i Finske zapinje i u mađarskom parlamentu od jula, a Orban je u petak prvi put izrazio zabrinutost u vezi njihovog članstva u NATO-u. Optužio je obje zemlje, između ostalog, za širenje “otvorenih laži” o stanju demokratije i vladavine prava u Mađarskoj.
Nacionalistički premijer rekao je da su potrebni dodatni razgovori između parlamentarnih grupa prije glasanja o zahtjevima za članstvo o čemu će zastupnici početi raspravljati u srijedu.
Lukašenko: Sinoć sam dugo razgovarao s Putinom
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je dug razgovor sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na godišnjicu invazije Rusije na Ukrajinu, prenosi Fena.
“Reći ću vam jednu tajnu: sinoć smo on i ja dugo razgovarali o raznim temama”, rekao je novinarima, ne iznoseći detalje.
Kremlj se još uvijek nije oglasio ovim povodom, javlja Reuters.
Lukašenko je blizak saveznik Rusije i dužan je Putinu što ga je podržao 2020. godine nakon što su izbili masovni protesti protiv predsjedničkih izbora za koje su ga bjeloruska opozicija i zapadne vlade optužile za namještanje. Negirao je da su izbori bili namješteni i optužio Zapad da finansira demonstrante.
Potom je, prošle godine, podržao Putina u njegovom ratu sa Ukrajinom, uključujući i time što mu je dozvolio da izvrši invaziju sa bjeloruske teritorije i dozvoljavajući Rusiji da obučava novomobilisane trupe u Bjelorusiji.
Ukrajinska vojska, koja se bori protiv Rusije u punom rasponu na jugu i istoku zemlje, takođe je bila primorana da preusmjeri trupe da čuvaju svoj sjeverni bok u slučaju da Bjelorusija direktno interveniše kao podrška Rusiji, nešto što Lukašenko kaže da neće učiniti osim ako Ukrajina njih ne napadne.
Rusija i Bjelorusija su saveznici u “Unijskoj državi” u kojoj je Moskva daleko dominantniji partner, ali Lukašenko je odbacio ove sedmice medijske izvještaje da je Rusija izradila plan za apsorpciju Bjelorusije do 2030. godine.
Zelenski: Potrebno uvesti sankcije Rosatomu i ruskoj nuklearnoj industriji
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon što je zvanično objavljeno da je Evropska unija uvela deseti paket sankcija Rusiji, da sada treba uvesti sankcije Rosatomu, ruskoj državnoj korporaciji za atomsku energiju.
“Deseti paket sankcija cilja rusku vojnu industriju, propagandu i finansijski sistem. Pritisak na ruskog agresora se mora povećati. Očekujemo odlučne korake protiv Rosatoma i ruske nuklearne industrije, a takođe očekujemo i veći pritisak na vojsku i bankarstvo”, naveo je Zelenski na Twitteru.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell saopćio je ranije da je EU novim, desetim paketom sankcija Rusiji obuhvatila više od 120 fizičkih i pravnih lica i uvela značajna ograničenja uvoza i izvoza sa ciljem da uništi “rusku ratnu mašineriju”.
Građani Litvanije skupili 14 miliona eura za radare Ukrajini
Litvanci su akcijom koja je završila u subotu prikupili 14 miliona eura kako bi Ukrajincima kupili radare za zračni nadzor.
Baltička zemlja koja broji 2,8 miliona stanovnika prikupila je sredstva za najmanje 14 radara.
„U ova ključna vremena moramo učiniti sve što možemo da osiguramo našu podršku ukrajinskom narodu“, rekao je predsjednik Gitanas Nauseda na skupu posljednjeg dana akcije koji se poklopio s godišnjicom početka ruske agresije na Ukrajinu.
Novac se prikupljao većinom putem donacija od pet eura telefonskim pozivom, a pridružile su se i brojne kompanije.
Litvanija je primila gotovo 75.000 ukrajinskih izbjeglica te je Ukrajini dosad pomogla s oko 800 miliona eura. Polovica tog iznosa odnosi se na vojnu pomoć.
Litvanci su u maju prošle godine u 3,5 dana skupili pet miliona eura kako bi Ukrajini kupili turski dron Bayraktar TB2.
Scholz u Indiji traži podršku u osudi ruske invazije
Njemački kancelar Olaf Scholz počeo je posjetu Indiji s kojom želi ojačati ekonomske odnose, tražiti podršku u osudi ruske invazije i naglasiti važnost Sporazuma o slobodnoj trgovini između Indije i EU-a u čijim će pregovorima, najavio je, lično učestvovati.
Scholz, koji se četvrti put sreo s indijskim premijerom Narendrom Modijem, doputovao je u Indiju dan nakon prve godišnjice rata u Ukrajini. Njemački kancelar istaknuo je sve veću važnost Delhija za zapadne sile koje traže podršku za otpor ruskoj invaziji.
“Uvjeren sam da su naše zemlje blisko povezane, da imamo zajednička stajališta, posebno kada je riječ o demokratiji”, rekao je Scholz.
Iako je jedan od ciljeva putovanja poboljšanje ekonomskih veza, dužnosnici su svjesni potrebe da se zemlja, koja će uskoro biti najmnogoljudnija na svijetu, suprotstavi ruskoj invaziji, čak i ako prekid ekonomskih veza New Delhija s Moskvom nije na stolu.
“Svijet pati od ove agresije, ali učinit ćemo sve što možemo da svijet ostane dobro mjesto”, rekao je Scholz i dodao da je saradnja Indije i Njemačke “vrlo, vrlo važna”.
Vlada indijskog premijera Narendre Modija nije otvoreno kritizirala Moskvu zbog invazije i umjesto toga pozvala je na dijalog i diplomaciju za okončanje rata. Indija je i znatno povećala kupnju nafte iz Rusije.
Sirene za uzbunu širom Ukrajine
U ranim jutarnjim satima sirene za zračnu uzbunu oglašene su širom Ukrajine, javila je Al Jazeerina reporterka Arduana Pribinja.
Ruske snage su izvele 27 zračnih udara i više od 70 raketnih napada po civilnoj infrastrukturi u nekoliko regija, javlja ukrajinska vojska. Isti izvor otkriva da je odbijeno najmanje 70 napada.
Granatirane su oblasti Sumi i Nikopolska, gdje je u određenim područjima prekinut dotok struje. U regiji Donjecka povrijeđeno je najmanje pet civila.
Britanska vlada daje 3.000 ulaznica za Eurosong raseljenim Ukrajincima
Britanska vlada staviće na raspolaganje 3.000 karata za Euroviziju raseljenim Ukrajincima nakon što njihova zemlja nije bila u mogućnosti da bude domaćin takmičenja zbog invazije Rusije prošle godine.
Vlada je takođe saopćila da će osigurati 10 miliona funti za pomoć u organizaciji Eurovizije u maju u ime Ukrajine, koja je pobijedila na takmičenju 2022. i koja je trebala biti domaćin ove godine, prenosi Reuters.
“Današnja objava znači da će na hiljade ulaznica biti ponuđene onima koji su raseljeni u ratu, kako bi mogli da učestvuju u predstavi koja odaje počast njihovoj domovini, njihovoj kulturi i njihovoj muzici”, rekla je britanska ministrica za kulturu Lucy Frazer. “Kao i uvijek, zajedno smo sa ukrajinskim narodom i njegovom borbom za slobodu”.
Liverpool na sjeverozapadu Engleske biće domaćin Eurovizije 2023. Britanija je prošle godine bila drugoplasirana.
Britanski emiter BBC organizovaće događaj, koji inače na malim ekranima gleda 200 miliona ljudi širom svijeta. Posljednji put je Eurosong održan u Britaniji 1998.
Ukrajina se automatski kvalifikovala u veliko finale takmičenja.
Anketa: Većina Nijemaca slanje oružja u Ukrajinu smatra saučesništvom
Većina ljudi u Njemačkoj smatra da bi slanje njemačkog oružja u Ukrajinu značilo da njihova zemlja učestvuje u ratu, pokazali su rezultati ankete.
Prema anketi koju je za njemačku agenciju dpa proveo institut za ispitivanje javnog mnijenja YouGov 51 posto ispitanika slaže se s tom tvrdnjom, a 37 posto ne.
Međunarodni pravni stručnjaci se slažu da slanje oružja nekoj od sukobljenih strana ne čini državu koja šalje oružje sudionikom u ratu, nezavisno o kojem je oružju riječ. Rusija ukrajinske zapadne saveznike ipak smatra sudionicima.
Njemačka je vlada, otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu prošle godine, odobrila slanje oružja i druge opreme u Ukrajinu u vrijednosti od otprilike 2,6 milijardi eura.
Ljudi u Njemačkoj su godinu dana nakon sukoba skeptični u vezi slanja oružja, a 40 posto ispitanika smatra da je dosad previše oružja poslano iz Njemačke u Ukrajinu.
Da je dosadašnja vojna podrška nedovoljna smatra 22 posto ispitanika, a 23 posto drži da je upravo onakva kakva bi trebala biti.
Planiranoj pošiljci borbenih tenkova Leopard 2 protivi se 44 posto ljudi, a 41 posto je podržava. Njemačka vlada do kraja marta želi poslati 18 ovih tenkova u ratno područje.
Prema nedavnim statističkim podacima koje je objavio Institut za svjetsku privredu (IfW) iz Kiela, Njemačka je po ukupnoj pomoći za Ukrajinu na četvrtom mjestu, iza Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Poljske.
Međutim, kada se gleda omjer vojne pomoći i ekonomskih rezultata, i manje su zemlje, naročito one u Istočnoj Evropi, ispred Njemačke.
Deseti paket evropskih sankcija Rusiji
Evropska unija usvojila je deseti paket sankcija protiv Rusije na prvu godišnjicu njene invazije na Ukrajinu, objavilo je švedsko predsjedništvo EU-a, prenosi agencija Hina.
„Države članice EU-a zajednički su nametnule najsnažnije i najdalekosežnije sankcije ikada kako bi pomogle Ukrajini da dobije rat”, objavilo je švedsko predsjedništvo EU-a na Twitteru.
It’s one year since Russia’s brutal and illegal invasion of Ukraine.
Today, the EU approved the 10th package of Russian sanctions.
The package includes e.g.:
– Tighter export restrictions regarding dual-use and technology
(1/3)
— Swedish Presidency of the Council of the EU (@sweden2023eu) February 24, 2023
„Evropska unija je ujedinjena uz Ukrajinu i ukrajinski narod. Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu, koliko god bude potrebno.”
Paket uključuje strožija izvozna ograničenja u vezi s robom s dvojnom namjenom, mjere protiv subjekata koji podržavaju rat, šire propagandu ili isporučuju dronove koje koristi Rusija, prenosi Reuters.
Pregovori su trajali duže od planiranog, uglavnom zato što je Poljska tražila strožije propise za sintetičku gumu iz Rusije što je Italija blokirala. Prema riječima jednog poljskog diplomata, Varšava je pristala na blaže propise pod uvjetom da se uvoz u EU ubuduće redovno prati.
Sankcije stupaju na snagu u subotu kada budu objavljene u Službenom listu EU-a.
Rusija suspendirana iz FATF-a
Globalna radna grupa za nadzor finansijskog kriminala (FATF) suspendirala je članstvo Rusije, navodeći da je rat Moskve u Ukrajini prekršio načela te organizacije.
FATF (Financial Action Task Force) je međuvladina organizacija osnovana za praćenje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma postavljanjem globalnih standarda i provjerom poštuju li ih države.
“Ovo je prvi put da je član FATF-a suspendiran”, rekao je predsjednik FATF-a Raja Kumar na konferenciji za novinare.
Ukrajina, koja je ponovo pozivala da se Rusija isključi iz te organizacije, pozdravila je odluku o suspenziji Rusije, ali je dodala da će nastaviti nastojati s članicama FATF-a da idu dalje i Rusiju stave na crnu listu.
“To nije dovoljno, ali je važan korak u pravom smjeru”, ocijenio je ukrajinski ministar finansija Serhij Marčenko.
Ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov odluku je komentirao kao “opasan korak” koji će ugroziti globalne napore u borbi protiv pranja novca, finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, objavila je državna novinska agencija Tass.
Iako suspendirana, Rusija ostaje članica FATF-a, a glavne posljedice odluke bit će da će Rusiji biti zabranjeno prisustvovati sastancima i pristupiti dokumentima, naveli su iz te grupe čije je sjedište u Parizu.
“Ruska Federacija ostaje odgovorna za svoju obavezu provođenja standarda FATF-a i mora nastaviti ispunjavati svoje finansijske obaveze”, poručili su, napominjući da su akcije Ruske Federacije neprihvatljive i u suprotnosti s temeljnim načelima FATF-a čiji je cilj promicanje sigurnosti, zaštite i integriteta globalnog finansijskog sistema.
FATF je također dodao Južnoafričku Republiku i Nigeriju na svoj “sivi popis” zemalja pod posebnim nadzorom za provedbu standarda za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, ali i maknuo Maroko s te liste.
Članice FATF-a su 39 zemalja, uključujući SAD, Indiju, Kinu i Saudijsku Arabiju, a iz Evrope Britaniju, Njemačku, Francusku, te EU. Ukrajina nije članica.
G20 bez zajedničkog stava o invaziji Rusije na Ukrajinu
Finansijski šefovi zemalja članica G20 nisu uspjeli postići konsenzus o opisu rata u Ukrajini i vjerovatno će završiti sastanak u Indiji bez zajedničkog saopćenja, rekli su delegati.
Izvori s tog sastanka G20 opisuju da su Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici u grupi G7 bili ustrajni u zahtjevima da se u saopćenju otvoreno osudi Rusija za invaziju na njezinog susjeda, a da su se tome protivili ruska i kineska delegacija.
Rusija, koja je članica G20, svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom vojnom operacijom” i izbjegava je nazvati invazijom ili ratom.
Domaćin Indija također vrši pritisak na sastanak kako bi se izbjegla upotreba riječi “rat” u bilo kojem saopćenju, rekli su Reutersu dužnosnici G20.
Indija, koja trenutno predsjedava G20, zadržala je uglavnom neutralan stav o ratu, odbivši okriviti Rusiju za invaziju i tražeći diplomatsko rješenje te naglo pojačavši kupnju ruske nafte.
Francuski ministar finansija Bruno Le Maire rekao je da ne postoji način na koji bi grupa mogla odstupiti od zajedničke izjave dogovorene na summitu G20 na Baliju, u Indoneziji prošlog novembra, u kojoj stoji da je “većina članica oštro osudila rat u Ukrajini”, ali je također priznala da neke zemlje drugačije vide sukob.
“Ili imamo isti jezik ili nećemo potpisati konačno saopćenje”, rekao je Le Maire novinarima.
Njemački ministar finansija Christian Lindner, govoreći na marginama sastanka, rekao je da G20 ne smije zaostajati za svojim prethodnim kritikama Rusije.
“Potrebna nam je apsolutna jasnoća, ovo je rat koji je inicirao ruski predsjednik Vladimir Putin”, rekao je.
Takvi stavovi postali su sve češći u G20, forumu stvorenom prije više od 20 godina kao odgovor na prošle ekonomske krize, ali koji je nedavno bio ometen razlikama između zapadnih nacija i drugih, uključujući Kinu i Rusiju.
I nekoliko drugih dužnosnika je reklo da, osim iznenađenja u posljednjem trenutku, konsenzus o saopćenju nije vjerovatan i da će sastanak vjerovatno završiti izjavom domaćina u kojoj će sažeti rasprave.
Guterres: Rusija je Ukrajincima donijela ‘živi pakao’
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održalo je minutu šutnje za žrtve rata u Ukrajini dok je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao da je ruska invazija razorila zemlju.
“Život je pravi pakao za narod Ukrajine”, rekao je Guterres vijeću koje se sastalo kako bi obilježilo prvu godišnjicu invazije Moskve na svog susjeda.
Guterres je naglasio kako je ruska invazija kršenje Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava, te da je donijela samo smrt, razaranje i raseljavanje, navodi AFP.
Guterres je ovom prilikom iznio i podatke o ljudskim žrtvama rata i naveo da je više od osam miliona Ukrajinaca izbjeglo u druge dijelove Evrope, dok je 5,4 miliona raseljeno, što je nazvao “krizom raseljavanja kakva u Evropi nije viđena desetljećima”.
Polovica ukrajinske djece protjerana je iz svojih domova i suočavaju se s većim rizikom od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja, dodao je.
Ured Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava već je dokumentirao “desetine” slučajeva seksualnog nasilja nad muškarcima, ženama i djevojkama koje je povezano s ratom, istaknuo je.
Hiljade zdravstvenih ustanova i škola oštećeno je ili zatvoreno, a ključna infrastruktura poput vode, energije i grijanja je uništena.
“Gotovo 10 miliona ljudi, uključujući 7,8 miliona djece, u opasnosti je od akutnog posttraumatskog stresnog poremećaja”, rekao je Guterres.